Profesor Mirsad Mahmutović u narednom broju našeg lista piše o nužnosti drugačijeg pristupa hadisu. Hadis se stoljećima koristio po principu "otvorene sofre", ili "švedskog stola", odakle je svako uzimao ono što mu odgovara i treba u datoj situaciji.
Ne postoji dokaz o zabranjenosti doniranja organa. Tačno je da je stvarni vlasnik ljudskog tijela Allah, dž.š. koji je vlasnik svega. Istina, čovjek može donirati neki organ jednako kao i pokloniti dio svoga imetka, iako je u stvarnosti i taj imetak Božije vlasništvo. Imovina je Božiji dar i opskrba ljudima, pa opet čovjek daje zekat, donacije, trajne (vakufe), jednokratne, obavezne ili dobrovoljne milostinje (sadake).
Poslije sunnetā, a prije ikameta mujezini u bosansko-hercegovačkim džamijama uče E'ūzu naglas, a zatim prisutne džematlije tiho uče Bismilu i tri puta suru El-Ihlās (Kul huvallāhu ehad) Nakon toga mujezini prouče naglas zadnja tri ajeta sure Es-Sāfāt: Subhāne rabbike rabbil 'izzeti ammā jesifūn. Ve selāmun 'alel-murselin.
Držanje govora o umrloj osobi i to od starne imama ili viših zvaničnika IZ-e postalo je sastavni dio dženaze. Ideja za govore na dženazama potekla je od rahmetli Hus eina ef. Đoze i to sedamdesetih godina prošlog vijeka.U to vrijeme, Husejn ef. bio je naj viši autoritet za šerijatska pitanja na Balkanu pa i šire.
Pred sami kraj prošle godine, tačnije, 27. decembra, u džamiji Bosanski islamski centar Saint Louis, država Missouri, Sjedinjene Američke Države, održana je hafiska dova najmlađem hafizu Kur'ana, Bošnjaku koji živi na području Sjeverne Amerike.
Dženaza-namaz, u fikhskim knjigama, definisana kao strogo ne(obavezuuća) dužnost svakog muslimana - mukellefa li fraz-kifai'. Dakle to je obaveza svakog muslimana koji ispunjava uvjete obaveznosti-teklifa. prema tom namazu i koji je u stanju da obavi dženazu umrloj osobi.
Kritikujem zajapurene načine upućivanja kritike, uzdizanja sebe iznad njih i zaboravljanje samokritike
Neklanjanje sunneta postaje pravilo a ne izuzetak
Već je postala normalna praksa da se džematski imami preskaču kad je u pitanju klanjanje dženaze njihovim uglednim džematlijama, ako su tu prisutni oni iz viš ih hijerarhijskih nivoa Islamske zajednice. Oni tu uskaču ispred lokalnog imama jer se time navodno odaje posebna počast umrloj osobi. Koja to počast iz toga proizlazi meni nije poznato.
Ono što dodatno potvrđuje sveobuhvatnost ovih kur'anskih riječi jeste univerzalno poslantvo Muhammeda, a.s., koji je kao Božija milost poslan svim narodima:
U ovom vremenu raširila se pojava koja nije bila toliko raširena i javna ni u jednom prethodnom vremenu minulih stoljeća povijesti islama i muslimana. To je pojava specijalista za liječenje Kur'anom. Oni tvrde da mogu izliječiti bilo kojeg bolesnika na način da nad njim prouče neke kur'anske ajete. Neki ljudi im se odazovu i budu izliječeni dok na neke druge njihovo liječenje ne djeluje. Šta je u stvari to liječenje? Kakav je stav islama po tom pitanju? U narednim redovima autor će u svjetlu šerijatsko-pravnih argumenata dati detaljne odgovore na ovo pitanje i u potpunosti razjasniti ovu temu koja i u našim krajevima biva sve aktuelnija. Ovom temom autor se bavio u svome djelu Savremene fetve III iz kojeg smo je u cijelosti preuzeli.
„Prvih sedam godina djecu učimo kroz igru.
Sljedećih sedam djecu disciplinujemo, govorimo im.
Od četrnaeste godine djeci pristupajmo kao prijatelju.“
(Ibn Kajjim)
Zašto su Islamske zemlje i muslimanski narodi od mašrika do magriba najveće žrtve i mete, javnih i potvora i spletki
U nedjelju, 4. januara, 2015. godine prisustvovali smo obilježavanju mevluda u tekiji Mesudiji u Kaćunima kod Busovače.