Davno sam u nekom tekstu pročitao dio dove imama Zejnul Abidina u kojoj moli Boga da ga ne odgaja Svojom kaznom. Nisam zapamtio ostatak dove ali su mi se ove riječi urezale u pamćenje i često razmišljam o njima. Kad god nešto fino poželim a činim kontra ispunjenju svoje želje-sjetim ih se. Kad u namazu na sjedenju učim dovu pred selam moleći Allaha da mi podari dobro ovog i onog svijeta i da me spasi džehennemske vatre – sjetim se i ovih riječi, svjestan da njima, na određeni način, molim i za određene teškoće koje su nužne da bi se suprotstavio svom nemaru, lutanju, zaboravu. Riječi ove dove sjećam se u svakom prisjećanju i propitivanju prošlosti. Javljaji mi se uz moja pitanja zašto, kako, zbog čega...?
Naređivanje dobra i odvraćanje od zla je nužno i potrebno u domenu ahlaka, razvijanja morala i lijepog ponašanja kod ljudi, kako na relaciji čovjeka i njegovog okruženja tako i na relaciji čovjeka sa samim sobom i sa Allahom dž.š..
Povodom Dana džamija koji se svake godine obilježava 7. maja, evocirajući uspomenu na zločinačko rušenje Ferhadije džamije u Banjoj Luci 7. maja 1993. godine, za čitatelje Preporoda pripremili smo tematski tekst o džamijama u Kur'anu i Sunnetu Allahovog Poslanika, a.s.
Islam je došao radi upute čovječanstva dobroti, ljepoti i pravome putu; islam traži od ljudi da streme svakoj vrsti perfekcije i savršenosti, sprovodeći Božiju uputu i mudrost u svom svakodnevnom životu, usklađujući svoj um i razum, svoju dušu i tijelo, svoje stavove, misli i osjećaje, sa Allahovim dž.š., propisima i odredbama.
Jedna od osnovnih odlika Bošnjaka, pored bosanskog jezika kojim govore i specifične kulture koja ih krasi, a koja ih čini drugačijim i posebnim je i pripadnost islamu. Međutim govor o Bošnjacima i njihovom razumijevanju islama neizbježno za sobom povlači najmanje tri različita kazivanja. Drugim riječima, kada je u pitanju islam Bošnjake možemo podjeliti u tri vrste.
Kupio sam bašču. Pola dunuma ledine koju sam prošle jeseni, nekoliko dana nakon svog 40 rođendana, pretvorio u oranicu. Znakovit događaj za moj život. S četrdeset godina svog života moj rahmetli babo poginuo je u odbrani Bosne i Hercegovine. Ja sam tada imao 17 i činilo mi se da je moj babo preselio u poznim godinama života. Sad kada ja imam četrdeset mislim da je rahmetli babo preselio na početku života.
Nijedno ime se tako zdušno i skrušeno ne blagosilja, ali i sistematski ne izvrgava raznim pogrdama, kao što je to slučaj sa imenom Muhammed. Jasno, razlog je Poslanik islama, Muhammed a.s..
Muslimani su vrlo precizni kada se radi o iščekivanju iftara, ali se s pravom možemo pitati da li smo precizni kada se, naprimjer, radi o blagovremenom polaganju ispita, vraćanju duga, ispunjavanju obaveza... „O sine Ademov! Ti nisi ništa drugo do skup dana. Kada prođe jedan dan prođe i dio tebe.“
S dr. Zuhdijom Hasanovićem razgovarali smo o formalizmu u prakticiranju Sunneta
U narednom broju Preporoda od 15. aprila, ove godine, donosimo izvještaje sa pet hafiskih dova.
Svjedoci smo toga da se danas podosta omalovažava poljoprivreda, a dok velikani ukazuju na ovu blagodat i potrebu relacije i druženja čovjeka sa prirodom koja je kontinuum našeg života. Allah, dž.š., u Kur’anu, u suri El-Mulk, 15. ajetu, veli: „On vam je Zemlju pogodnom učinio pa hodajte predjelima njezinim i hranite se onim što On daje, Njemu ćete poslije oživljavanja odgovarati.“ (El-Mulk, 15)
Pomračenje Sunca koje očekujemo danas 20. marta biće najveći ovakav događaj u posljednjih 16 godina. Mjesec će se u jutarnjim satima naći na svojoj putanji naći između Sunca i Zemlje, pa će na našu planetu pasti sjenka.. Djelimično pomračenje moći će se vidjeti širom Evrope, sjeverne Afrike i Rusije u periodu od oko 90 minuta. Potpuno pomračenje doživjet će Skandinavija i Farska Ostrva, gdje će ova pojava trajati dva minuta i dvije sekunde. Maksimalno trajanje pomračenja trajat će dva minuta i 47 sekundi u oblasti udaljenoj 300 kilometara istočno od Islanda, u Norveškom moru.
U povodu druge godišnjice od brutalnog ubistva jednog od najvećih alima našeg vremena, sirijskog učenjaka Muhammada Saida Ramadana al-Boutija.
Ebu Umame, r.a., pripovijeda da je Pejgamber, s.a.v.s., rekao:
„Ja garantujem kuću u podnožju Dženneta onom ko ostavi raspravu pa makar bio u pravu, garantujem kuću u sredini Dženneta onom ko ostavi laž pa makar bilo u šali i garantujem kuću u najvišem dijelu Dženneta onom ko uljepša svoje ponašanje.“ (Ebu Davud, 4776 i Tirmizi, 2061, hasen )