digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg
Priključi se za RSS feed
Sva ta tradicija
Mišljenja

Sva ta tradicija

Oktobar 08, 2019

Ne čini islamsku tradiciju sve iz povijesti islama, niti je tradicija sve što je prošlost. Ustvari, ono što je prošlo i nije tradicija. Tradicija je ono što je iz prošlosti preneseno u sadašnjost i budućnost, ono što je u našoj islamskoj povijesti sadašnje, ono što je iz naše prošlosti vitalno, što posjeduje kapacitet za budućnost, to je tradicija. A to znači da je tradicija otvorena i dinamična kategorija prema kojoj se, kao muslimani, trebamo odnositi kritički. Na tome je u svom razumijevanju islama insistirao Profesor Husein Đozo

Mi često i na svim stranama rado koristimo riječ tradicija. Pozivamo se na islamsku tradiciju, na bošnjačku tradiciju islama i na brojne druge vidove tradicije. Zalažemo se za tradicionalno razumijevanje islama i tradicionalne vrijednosti. Da, imamo i Institut za proučavanje islamske tradicije Bošnjaka. Najkraće kazano, često i na svim stranama govorimo o tradiciji, a da ustvari pod tim podrazumijevamo potpuno različite pristupe Kur’anu, Sunnetu, islamskoj kulturi, povijesnom naslijeđu i prošlosti. Govoreći o tradiciji mi često ne mislimo dalje od različitih populističkih, folklorističkih i proizvoljnih značenja i sadržaja tradicije. Tako neki danas pod tradicionalnim bosanskim islamom podrazumijevaju vjersku praksu kakve se sjećaju iz vremena komunizma: da se bude musliman manje-više nominalno. Drugi, pak, pod bosanskim islamom podrazumijevaju islamsku kulturu s naglašenom osmanlijskom obojenošću. Nekada, govoreći o tradicionalnom tumačenju islama, mislimo na ono koje uzima u obzir duhovna, intelektualna i kulturna uporišta iz naše bosanske povijesti islama, drugi put mislimo na razumijevanje islama koje odbija fundamentalističke, radikalne i redukcionističke pristupe. A nekada pod tradicionalnim islamom podrazumijevamo konzervativno, statično i antimoderno shvaćanje islama.
Zato mislim da bismo se mnogo opreznije i odgovornije morali odnositi i prema upotrebi riječi tradicija i, konačno, prema svemu onome što jeste ili nije naša bošnjačka, bosanska islamska tradicija. I to, kako se meni čini, iz sljedećih razloga.
Prvo, tradicija u islamu jeste važna. Temeljni sadržaj islamske tradicije čine, znamo to, Kur’an i Sunnet. U svom najdubljem značenju islam je Tradicija. Ali, ne čini islamsku tradiciju sve iz povijesti islama, niti je tradicija sve što je prošlost. Ustvari, ono što je prošlo i nije tradicija. Tradicija je ono što je iz prošlosti preneseno u sadašnjost i budućnost, ono što je u našoj islamskoj povijesti sadašnje, ono što je iz naše prošlosti vitalno, što posjeduje kapacitet za budućnost, to je tradicija. A to znači da je tradicija otvorena i dinamična kategorija prema kojoj se, kao muslimani, trebamo odnositi kritički. Na tome je u svom razumijevanju islama insistirao Profesor Husein Đozo.
Drugo, prema tradiciji se ne bismo smjeli odnositi tako da nas ona onemogućava, blokira ili umrtvljuje u odnosu na neprestanu zadaću da tragamo za odgovorima na izazove pred kojima se nalazimo, i kao pojedinci i kao zajednica. Podsjećam da je jedna od osnovnih odrednica duha islamske kulture, kako je tu odrednicu formulirao Muhammed Ikbal, duboki smisao za realnost vremena i koncept života kao neprestanog kretanja.
Treće, ako se prema našoj bošnjačkoj, balkanskoj, evropskoj i osmanlijskoj tradiciji islama ne budemo odnosili kritički, onda u njoj nećemo prepoznati duhovne i kulturne potencijale, niti ćemo moći preuzeti njene vrijednosti i značenja koji bi mogli biti poticajni za naš moderni identitet, izazove i orijentiranje u našem vremenu.
Četvrto, stalnim i nekritičkim pozivanjem na tradiciju i zagovaranjem tradicionalnog islama kod naših evropskih prijatelja, sagovornika i kritičara često izazivamo nesporazum, budući da se takvo zagovaranje tradicionalnih koncepata može shvatiti kao konzervativna orijentacija koja se protivi modernosti, otvorenosti, znanosti, jednakosti, dijalogu i demokratskim vrijednostima.
I peto, samo kritičkim odnosom prema našoj ukupnoj islamskoj tradiciji možemo nadvladati unutrašnju krizu u kojoj se, kao muslimani, nalazimo stoljećima.

Slobode u Bosni i Hercegovini
Mišljenja

Slobode u Bosni i Hercegovini

Oktobar 08, 2019

Prije nekoliko dana susreo sam u Sarajevu jednu kolegicu iz Skandinavije, koja je kod nas boravila na jednom seminaru. Ona je stručnjak za ljudska prava, a inače je prelaznica na islam. Pitao sam je kakvi su joj utisci iz Sarajeva. Rekla je da je se najviše dojmio osjećaj slobode koji je kao muslimanka imala: odlasci na namaz u mahalsku džamiju i opšti prijateljski odnos ljudi.
Ovaj susret me podsjetio na nedavno objavljeni Indeks ljudskih sloboda 2018. (The Human Freedom Index 2018) koji su publikovali Cato institut (SAD), Fraser institut (Kanada), i Friedrich Naumann fondacija za slobodu (Njemačka). Ovaj izvještaj predstavlja globalno mjerenje ličnih, građanskih i ekonomskih sloboda.
Prema ovom indeksu, Bosna i Hercegovina je na 59. mjestu i predstavlja najviše rangiranu zemlju sa većinskim muslimanskim stanovništvom u svijetu. Jordan je slijedeći na 75. mjestu. Nakon toga slijede ostale većinske muslimanske zemlje.
Ovo rangiranje podsjeća na izjavu libanskog reformatora i publiciste Šekiba Arslana, koji je 1932. godine posjetio Bosnu i Hercegovinu i rekao da su ovdašnji muslimani najnapredniji muslimani u svijetu. Na to su neki anegdotalno reagovali rekavši: ‘’Možemo misliti kakvo je stanje kod drugih kad smo mi najbolji’’.
Cinizam nastranu, ali nedavno objavljeni Indeks ljudskih sloboda 2018. godine zaslužuje punu pažnju. On nas podsjeća na nešto što se gubi u svakodnevnim vijestima o tome da političari ne mogu doći do kompromisa, da se nezaposlenost ne rješava, da mladi odlaze iz zemlje, da se korupcija ne otklanja itd. Zaboravljamo da na normativnom planu imamo rješenje po kojem se Evropska konvencija o ljudskim pravima neposredno primjenjuje u Bosni i Hercegovini, da se država ne pojavljuje kao autoritarna vlast koja u najvećoj mjeri ugrožava ljudska prava građana, kao što je to slučaj sa drugim muslimanskim zemljama, da je relativno mali broj apelacija iz Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava, da je sloboda vjere na zavidnom nivou itd. Kada je u pitanju sloboda vjere, vjerovatno je period nakon 1995. godine doba kada su vjerske zajednice doživjele najveći nivo slobode. Treba se boriti da se takvo stanje očuva, pa i dalje unaprijedi.
Kada pratimo process izbora reisu-l-uleme, koji je u toku, sjetimo se da smo jedna od rijetkih zajednica u kojima muslimani samostalno biraju svoga vjerskog vođu. U većini muslimanskih zemalja vjerske vođe se postavljaju od strane vlasti ili predstavljaju službenike državne administracije. I u samoj Bosni i Hercegovini, nakon 1909. godine i dobivanja autonomije u vakufskim i školskim poslovima, muslimani nisu imali konačnu riječ u izboru reisu-l-uleme nego je to pravo pripadalo austrougarskom monarhu. Tako je nastavljeno i u vrijeme jugoslovenske monarhije. U vrijeme socijalističke Jugoslavije muslimani su formalno imali pravo biranja vjerskog poglavara, ali je stvarno dominirao politički faktor.
Znamo da postoje i kršenja ljudskih prava, uključujući i pravo na slobodu vjere, u Bosni i Hercegovini. Međutim, ta kršenja su uglavnom vezana za pojedince i grupe koji su manjina na određenom području. Zaštita manjina ostaje gorući problem ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Historijski, taj problem se pokušavao riješiti na razne načine: putem zaštite manjina u okviru Društva naroda na osnovu Ugovora iz Senžermena (St Germain), formalnim pristupanjem instrumentima zaštite ljudskih prava u okviru Ujedinjenih naroda u vrijeme socijalističke vlasti i konačno, sada, putem neposredne primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ovaj posljednji okvir ima svoj sudski mehanizam kojem se nezadovoljni pojedinci sve više okreću.
Uzimajući sve ovo u obzir, osjećaj slobode o kome je govorila profesorica iz Skandinavije, s početka ovog teksta, ima svoje utemeljenje. Posebno u vrijeme kada i u tom dijelu Evrope, poznatom kao region slobode i ljudskih prava, jačaju desničarske tendencije i počinju napadi na džamije.

Džemat Buci u novoj humanitarnoj akciji

Džemat Buci u novoj humanitarnoj akciji

Oktobar 08, 2019
Nova akcija omladine džemata Buci, Medžlis Visoko, ponovo je u akciji prikupljanja pomoći za najmlađe članove našeg društva.
Kome se bračni drugovi mogu obratiti u Islamskoj zajednici

Kome se bračni drugovi mogu obratiti u Islamskoj zajednici

Oktobar 08, 2019

U Odjel za brak i porodicu Rijaseta stižu upiti bračnih drugova, ili jednog od bračnih drugova, kome da se obrate da ih posavjetuje vezano za probleme u braku

Livno: nastavljaju redovne aktivnosti Kluba mladih mama

Livno: nastavljaju redovne aktivnosti Kluba mladih mama

Oktobar 08, 2019

Klub mladih pri Medžlis IZ Livno osnovan je prije 4 godine, te zahvaljujući muallimama koje organiziraju i priređuju aktivnosti za žene ispred Medžlisa, Klub i ove godine nastavlja sa redovnim susretima. 

Mostar: Promocija zdravih stilova života

Mostar: Promocija zdravih stilova života

Oktobar 08, 2019

Odjel za brak i porodicu Mostarskog muftijstva sportskim i zabavnim programima  promovira zdrave stilove života 

Inicijativa: Potreba za “Danima dobročinstva“

Inicijativa: Potreba za “Danima dobročinstva“

Oktobar 08, 2019

Riječ je o organizaciji jednodnevnog programa “Dani dobročinstva: putevima Gazi Husrev-bega“/Potrebno je mijenjati percepciju stipendije Fonda “Gazi Husrev-beg“, . Stipendisti se trebaju njome ponositi, kao što bi se ponosili stipendijom sa univerziteta Duke, Oxford ili Fulbright stipendijom

Screenshot: Granice entiteta prema kojima BPK pripada RS-u

Zašto više nema Sarajeva na Google mapama?

Oktobar 08, 2019

Sada od prijašnjih 15 gradova, Google prepoznaje samo 5: Banja Luka, Prijedor, Mostar, Cazin i Široki Brijeg, bez glavnog grada, te isključivo entitet RS i Brčko Distrikt, bez Federacije Bosne i Hercegovine/ Google je bosanski jezik na svoj servis Google translate uvrstio zahvaljujući naporima pojedinaca poput Haruna Mlive. Zar treba da vječno zavisimo od bespoštednog truda pojedinaca?

Reisu-l-ulema Kavazović pozdravlja odluku Evropskog suda kojom se nalaže uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović u Konjević Polja

Reisu-l-ulema Kavazović pozdravlja odluku Evropskog suda kojom se nalaže uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović u Konjević Polja

Oktobar 02, 2019
SARAJEVO, 2. OKTOBAR (MINA) -U saopćenju koje je danas izdao reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović pozdravlja se konačna presuda Evropskog suda za ljudska prava u kojoj se nalaže da Bosna i Hercegovina mora izvršiti odluke kojima se nalaže uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović iz Konjević Polja. 
Novi broj Preporoda - Izbori za reisu-l-ulemu

Novi broj Preporoda - Izbori za reisu-l-ulemu

Oktobar 01, 2019

U novom printanom izdanju Preporoda broj 19/1149 od 1. oktobra 2019. čitajte:

UVODNIK

Sva ta tradicija

 ZAJEDNICA

Izbori za reisu-l-ulemu 2019-2026

Razgovori o statusu IZ Bošnjaka u Njemačkoj

Novi reisu-l-ulema Islamske zajednice bit će biran 12. oktobra 2019. godine

Zahvalnica reisu-l-ulemi

PREPORODOVA ANKETA

Šta muslimanima znači i predstavlja institucija reisu-l-uleme?

SVEČANOSTI

Pedeset godina prve džamije u Hrvatskoj

Bošnjaci u Berlinu: Džemat kojeg i Nijemci hvale

HIFZ

Hafiz Rasim je 21. poslijeratni tešanjski hafiz

Leila Klapić prva hafiza iz Priluka

ILMIJJA

Istinski predvodnici u ostvarivanju univerzalnih principa i vrijednosti

ZLOČINI

Dvadeset sedam godina od zločina u logoru Sušica

POGLEDI

Kako su bjelački nacionalisti inspirirani Genocidom u Bosni

TEME

Zašto je Mreža mladih u nekim mjestima uspješnija nego u drugim?

Zašto Sarajeva više nema na Google mapama?

Vojni imami u skladu s NATO konceptom

HALAL

Halal otvara mnoga vrata

NAŠI TALENTI

Svaki fakultet i svaki poziv je zahtijevan ako težimo biti najbolji

 50-GODIŠNJICA PREPORODA

Parada ‘tuđih shvaćanja i vrijednosti’ sedamdesetih godina

Islamska zajednica u raspadu Jugoslavije

Potražite još mnogo informativno-edukativnih sadržaja u novom printanom izdanju Preporoda, kojeg možete nabaviti na trafikama u vašem gradu. Pozovite nas na broj tel. +387 33 236 493 i postanite član porodice pretplatnika Preporoda. Pratite nas na Facebook i Twiter stranici. Obnovite na vrijeme pretplatu za 2018. godinu slanjem prijave na e-mail adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Čitajmo Preporod, budimo preporod.

Stranica 105 od 857

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine