digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Jedna od najgorih vrsta laži jeste lagati na Allaha. Krajnje je naivno kako se mi muslimani odričemo mogućnosti da upravo mi ovo činimo, jer tobože ovo mogu samo inovjerci i ostali nevjernici

 

Posmatrajući život oko nas, primijetit ćemo jednu pojavu kojoj se čudimo iznova, a zapravo trebala bi biti nešto sasvim prirodno. Posebno ako govorimo o vjernicima „praktičarima“. Ovdje aludiramo na to da se iznenadimo i pokazujemo na osobu, poput neke endemske životinjske vrste, koja kada govori ne laže i kada obeća ispuni. Šokantno je to da nam je „pojam“ političar koji ne daje lažna obećanja, profesor kojem je stalo da učenike poduči, član porodice koji ne skriva nešto od ukućana... Kada laž postane svakodnevnica, tada laž postaje „istina“.

Kur’an laž spominje u raznim formama. Prije svega, ukazuje na licemjerje u vjeri gdje se nalazi raskorak između uvjerenja i djelovanja; potom se laž spominje kao sredstvo diskreditiranja drugih, što ni najbolji čovjek, Alejhisselam, nije mogao izbjeći; laž se pominje u kontekstu negacije Budućeg svijeta, ali i kao način ostvarivanja ciljeva pojedinih ljudi (sjetite se priče o Jusufu, a.s., i njegovoj braći).

Vjernik može biti kukavica ili škrtica, ali ne može se laž naći kod vjernika - tako nas je učio Alejhisselam. Zašto? Zato što onaj čovjek koji jednom sebi dopusti i „ohalali“ laž, otvara vrata svakog drugog grijeha! Bez obzira o čemu se radilo, on će svoju savjest sapirati laganjem sebi i drugima da nešto (ne) može proći, iako je istina skroz suprotna. Ukoliko se čovjeku desi slabost, pa jezikom kaže riječi neistine, treba se pokajati i tražiti halala ako je nekog oštetio, a radosna vijest je hadis u kojem Alejhisselam kaže da iskrenost vodi u dobročinstvo, a dobročinstvo u Džennet, dok laž vodi u razvrat, a razvrat u Džehennem. Dakle, konstante su te koje određuju i naš konačni ishod. U stanju smo deprimiranosti i iznenađenja spomenutog na početku teksta upravo iz ovog razloga: konstante su nam stvari koje se kod vjernika ne smiju naći.

00Sličica Želim Print

Jedna od najgorih vrsta laži jeste lagati na Allaha. Krajnje je naivno kako se mi muslimani odričemo mogućnosti da upravo mi ovo činimo, jer tobože ovo mogu samo inovjerci i ostali nevjernici. Naravno da ovdje ne mislimo na kufr ili širk, kao nevjerovanje i pripisavanje nekoga ravnog Bogu, već na svakodnevnu naviku da obmanjujemo jedni druge Božijim imenom. Pokrivanje nerada, nepravde i neiskrenosti u vjeri raznoraznim manifestacijama pobožnosti i formalnim obredima koje drugi treba da vide jedan je od najgnusnijih načina da se laže na Istinitog. Poruka čitaocu jeste da preispita svoj odnos prema Uzvišenom, jer koliko puta naiđemo na životno iskušenje, i iako vjerujemo u Allaha, taj nam ispit pokaže da ne vjerujemo dovoljno Njemu. Nije li i to laž, koja se ne smije kod vjernika naći?

Za razmisliti

Uzvišeni Allah je Pravedan i ništa se u našem društvu ne dešava slučajno. Kada bude postojala kritična masa onih koji kažu: „Draže mi je da me istina spasi kod Allaha nego laž kod ljudi!“, tada će laž prestati biti „istina“. Dijete koje posluša plemenitog roditelja, zadobije još veću njegovu brigu i pažnju. Radnik koji posluša plemenitog šefa, sebi je kod njega lijepo mjesto pripremio. Je li došlo vrijeme da u naš um, srce i život ugraviramo ubjeđenje da je nemoguće poslušati, od svih koji su plemeniti, Najplemenitijeg, a da nas On ostavi na cjedilu?!

 

Zamislimo na trenutak bespomoćnog čovjeka koji gleda u strahote nastupa Sudnjeg dana kako u ruci drži mladicu i rukama razgrće zemlju u koju će je zasaditi

Čovjekov odnos prema prirodi doveo je do mnogobrojnih globalnih, regionalnih i lokalnih ekoloških problema koji su metastazirali u ekonomsku krizu i katastrofu. Uopće nije riječ o predviđanjima apokaliptičnog kraja vremena. Prije se radi o prepoznavanju signala upozorenja koje nam priroda odavno šalje. Bol koji se javi u tijelu obično je znak nekih neželjenih procesa koje treba pratiti, tretirati i sanirati, a nipošto zanemarivati. Za duboke krize nema jednostavnih i brzih rješenja. Ali, i najduže i najneizvjesnije putovanje počinje prvim koracima. Ubrzani razvoj savremene nauke oslobođene bilo kakve moralne odgovornosti doveo je do povećanja čovjekove tehnološke moći koja se sve više nekontrolisano obrušava na prirodu i nanosi joj duboke rane. Intenzivan “pritisak” na prirodu uzrokovao je niz ekoloških problema i poremećaja. Čovjek je najodgovornije biće na planeti Zemlji. Pošto čovjek nije stvoritelji prirode i svijeta, to nije ni njegovo vlasništvo kojim može raspolagati kako želi. Emānet koji je preuzeo obavezuje ga da konstantno, uz potpunu obzirnost, brine o prirodi. On mora osigurati zdravu životnu sredinu svakog pojedinačnog živog bića jer je opstanak svih bića međusobno uvjetovan i povezan. Živa bića su zasebni svjetovi koji egzistiraju u neposrednoj ljudskoj blizini. Allah, dž.š., kaže: “Sve životinje koje po Zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas...” (Stoka, 38.) U islamskim vrelima Kur’anu i sunnetu brojni su živopisni primjeri i opisi prizora prirode i procesa koji se odvijaju u njoj: drveće, rijeke, kiše, biljke, bašće, svakojako rastinje, voće, povrće, insekti, životinje, rast, klijanje, svitanje, izmjena dana i noći... U njima se naglašeno i afirmativno govori o ekološkim vrijednostima. I džennet je ispunjen idealima prirode. Uzvišeni Allah u Kur’anu Časnom kazuje: “Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjeće ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla – vidjeće ga.” (Zemljotres, 7-8.) Nijedno djelo, ako ga Allah, dž.š., primi, nije beznačajno. U tom smislu, prisjetimo da Kur’an spominje da je Musa, a.s., nakon dugotrajnog i veoma iscrpljujućeg putovanja, bježeći od Egipćana, došao do Medjena (do “medjenske vode”). Tu su pastiri napajali stoku, a podalje od njih bile su dvije djevojke i svoju su stoku odbijale od vode. Drugi pastiri su im zabranjivali pristup pojilima. Jedno malo djelo dobročinstva prema ljudima i stoci ostalo je zauvijek zabilježeno u Kur’anu Časnom: Fe seqā lehumā - “I on im je (stoku) napoji...” (Kazivanje, 24.) Bijaše to razlog da Musa, a.s., kao snažan i pouzdan, dobije višestruku nagradu za učinjeno djelo: spasio se od naroda koji ne vjeruje (sigurnost), uzet je u najam (posao) i oženio se (porodica). Činjenice o razmjerama ekološke krize izazivaju sumnju da se išta važno i vrijedno može učiniti i da se za bilo šta još uvijek ima vremena. Pa ipak, na ekološkom planu dužni smo misliti globalno, a djelovati lokalno. Krajnje je vrijeme da se vratimo vrhunskoj proaktivnoj ekološkoj svijesti koju naziremo u poznatoj predaji od Muhammeda, s.a.v.s. Prenosi, naime, Enes ibn Malik, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Kada bi nastupio Sudnji dan, a u ruci nekog od vas bila sadnica, ako bude u mogućnosti da je zasadi, neka to učini.” Zamislimo na trenutak bespomoćnog čovjeka koji gleda u strahote nastupa Sudnjeg dana kako u ruci drži mladicu i rukama razgrće zemlju u koju će je zasaditi. Plod koji će donijeti ta sadnica ubire se na Ahiretu. Dunjaluk je ahiretska njiva, pa je naša obaveza raditi, kultivisati i izgrađivati životni ambijent uz optimalno, planski osmišljeno i krajnje odgovorno korištenje svih darova prirode. U tom poduhvatu dužni smo misliti i na buduće generacije. Cijenu vlastitog luksuza i komfora ne smijemo plaćati resursima i osnovnim potrebama generacija koje dolaze.

00Sličica Želim Print

 

Sarajevo, 09. april 2018. (MINA) – „Islamska zajednica u BiH najoštrije osuđuje napad hemijskim oružjem na civile u gradu Duma u sirijskoj provinciji Istočna Guta i poziva međunarodnu zajednicu da prestane nijemo posmatrati patnju sirijskog naroda“, saopšteno je danas iz Ured za odnose s javnošću Rijaseta IZ u BiH te dodaje:

U sali Gazi Turali-begovog vakufa 26. marta održana je redovna Izvještajna skupština Asocijacije žena Medžlisa Tuzla na kojoj je prezentiran Izvještaj o radu za prethodnu godinu, te predstavljen Plan rada Asocijacije za 2018. godinu

U Behram-begovoj medresi u Tuzli u nedjelju 08. aprila 2018. godine održano je mektebsko takmičenje na nivou Medžlisa Islamske zajednice Tuzla

Proljeće je vrijeme velikih kampanja koje promoviraju znanje i izvrsnost različitih odgojno-obrazovnih institucija od vrtića do univerziteta. Ove kampanje su u posljednjih nekoliko godina dobile i svoj pristojan vizualni, pa i sadržajni identitet. Kao da su svi najbolji i najprestižniji!

Na Univerzitetu u Sarajevu kampanja ove godine ide pod motom Ponosni na znanje. Naša djeca i roditelji pozivaju se da budu dio najstarijeg, najvećeg, najbolje rangiranog, najprestižnijeg, najraznovrsnijeg i najboljeg univerziteta u Bosni i Hercegovini, na kojem studira oko 31.000 studenata, a čije je diplome ponijelo preko 16.000 magistara i preko 3.000 doktora nauka od 1949. godine kada je osnovan kao svjedočanstvo općeg društvenog i kulturnog razvoja ove zemlje. Danas se pod okriljem Univerziteta u Sarajevu nalazi 25 fakulteta i akademija i pet instituta kao punopravnih članica Univerziteta, tri univerzitetska centra, tri pridružene članice, Studentski parlament i četiri ostale članice. Sveobuhvatan je jer pokriva područja humanističkih, društvenih, medicinskih, prirodno-matematičkih i biotehničkih, te tehničkih nauka i umjetnosti koje se izučavaju na njegovim fakultetima i akademijama i pruža mogućnost da se na više od 440 studijskih programa može upisati izabrani studij. Diploma koja se dobije po okončanju studija prepoznata je u evropskom prostoru visokog obrazovanja.

00Cijeli tekst

 

Teološki fakulteti kao komparativna prednost akademske zajednice

Ulazak Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu u pridruženo članstvo univerzitetske zajednice 2004. godine i u stalno članstvo 2016. godine zajedno sa Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Sarajevu, univerzitetskoj i akademskoj zajednici dao je poseban kvalitet, a ove teološke fakultete vratio je tamo gdje im je i bilo mjesto. Tek je tako postao sveobuhvatan. Istraživanja prof. dr. Samira Beglerovića o vjerskom i kulturnom razvoju muslimana u prvoj polovini XX stoljeća upućuju da je Viša islamska šeriatsko-sudačka škola osnovana 1935. i njena preteča Šerijatska sudačka škola iz 1887. godine izravno utjecala na razvoj visokoškolskog teološkog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i doživljavala se kao „prvi zametak“ bosanskog univerziteta. Teško je danas povjerovati da među brojnim odrednicama koje u ovoj kampanji Univerzitet u Sarajevu čine prestižnim ne čitamo niti jednu rečenicu koja eksplicira prisustvo teoloških fakulteta i njihov doprinos akademskoj prepoznatljivosti u regionalnim okvirima, te njihov doprinos razvoju i jačanju stručne i etičke misli u našoj zemlji i regionu. Nastojanja koja ova dva fakulteta zajedno sa Pravoslavnim bogoslovnim fakultetom iz Foče realiziraju na planu međureligijskog dijaloga i izgradnje mira u okviru posebnih studijskih programa, te pojedinačna nastojanja ka izgradnji boljeg i mirom natkriljenog bh. društva u kampanjama koje se budu radile narednih godina morale bi biti prepoznate kao jedna od komparativnih prednosti Univerziteta u Sarajevu. Posve prirodno, jer nastojanje da se teološko naslijeđe i kroz odgojno-obrazovni proces učini dostupnim podrazumijeva i valjano medijsko promicanje.

 

U Begovoj džamiji 22. marta proučena je hafiska dova za Ismetu Bećar iz Sarajeva

U krizi najbitnija je uloga muhaffiza

- kazala je hafiza Ismeta u razgovoru nakon hafiske dove

Ko ili šta je bila inspiracija za početak hifza?

Odrasla sam u porodici u kojoj se njeguju islamska tradicija i običaji, i koja je oblikovana u skladu sa islamskim imperativima. Zahvaljujući mojim roditeljima još kao djevojčica od pet, šest godina počela sam s učenjem kraćih kur’anskih sura. Oni su bili prve osobe u mom životu koji su izgradili čvrste temelje kada je u pitanju lijep odnos i ljubav prema Kur’anu. Uporedo s tim, pohađala sam i mektebsku nastavu kod mualima Izet-ef. Ćatovića. Imala sam i tu privilegiju da su moji stariji brat i sestra završili Gazi Husrev-begovu medresu, tako da me je i njihovo iskustvo približavalo Kur’anu. Naravno, dolazak u medresu mi je omogućio stalno druženje sa kur’anskim tekstom i olakšao odluku da počnem s učenjem Kur’ana napamet. Početak hifza vežem za period trećeg razreda Gazi Husrev-begove medrese. Prije nego što sam izabrala muhaffiza odlučila sam pokušati naučiti dio Kur’ana kako bih se uvjerila u snagu svoje odluke. Nakon uspješno naučenog prvog džuza Kur’ana nastavljam s učenjem pred muhaffizom hafizom Mensur-ef. Malkićem, kojem pripada najveća zasluga za ovo što sam, Allahovom voljom, uspjela postići.

O čemu razmišljati kada se “na pola puta“ učenja hifza pojavi misao o prekidu?

Vjerovatno je većina hafiza u periodu hifza iskusila određene poteškoće s učenjem i ponavljanjem. I sama sam se osvjedočila istom. Kada naiđu takve krize najbitnija je uloga muhaffiza, jer je muhaffiz osoba koja je prošla sve ono što vi u tom trenutku prolazite i koja vam može razgovorom i savjetima pomoći da što lakše prevaziđete takve situacije. Kur’an sam učila po principu krugova. U prvih nekoliko krugova moja ljubav i želja da što više naučim je bila toliko jaka da nisam ni pomišljala na odustajanje. Međutim, kako su krugovi odmicali tako se i moja motivacija postepeno smanjivala. Bila sam negdje na sredini Kur’ana, vjerovatno 10. ili 11. krug, kada sam se počela preispitivati da li sam dovoljno jaka da završim hifz. Nakon što sam jedne prilike na preslušavanju muhaffizu prenijela svoja razmišljanja dao mi je odgovor koji mi je pomogao da premostim tu krizu. Uporedio je proces učenja hifza sa rijekom koju morate preplivati. Na samom početku puni ste energije i volje da je što prije preplivate. Međutim na sredini vi nemate dovoljno snage da nastavite naprijed, a morate, a ne možete se ni vratiti jer ste već preplivali pola rijeke, tako da vam ne preostaje ništa drugo nego da nastavite plivati. Na početku hifza Kur’an učite iz ljubavi, međutim kako se broj naučenih stranica povećava isto tako se povećava i vaša obaveza da održite te stranice u svojoj memoriji.

00Cijeli tekst

Često pitanje hafizima jeste je li teže naučiti ili ponavljati hifz?

Na početku hifza sposobnost pamćenja nije toliko razvijena. Sa svakom novom naučenom stranicom i vaša sposobnost pamćenja se razvija i vi kasnije puno lakše i brže možete naučiti novu stranicu. U procesu hifza odgovornost na neki način dijelite s muhaffizom. Puno je teže nakon završetka hifza, jer tada ta obaveza ostaje samo na vama, hoćete li uspjeti očuvati naučene stranice Kur’ana. Kada sam počinjala sa hifzom nisam razmišljala kako ću ponavljati naučene stranice. Činilo mi se da je najteže memorisati nove ajete. Međutim, tek sam se kasnije osvjedočila da je puno teže zadržati naučenu stranicu u memoriji. Kada je riječ o fakultetskim obavezama, zasigurno je lakše održavati hifz kada ste u stalnom dodiru sa kur’anskim tekstom kroz nastavne sadržaje. Međutim, kada je riječ o studiju ekonomije, gdje nemate priliku da se tako često susrećete sa kur’anskim porukama, to je malo teže. Uprkos ovome ubijeđena sam da je Allahova pomoć nezaobilazna i da ću i dalje uspijevati uskladiti fakultetske obaveze i obavezu ponavljanja naučenog.

Postoje mnoga takmičenja iz hifza. Da li bismo trebali organizirati takmičenja hifza, ali uz tefsir proučenog?

Mislim da je poprilično korisno organizirati takmičenja hifza uz tefsir proučenog. Na preslušavanjima moj muhaffiz je vrlo često znao dati tefsirski komentar nekog ajeta ili povod njegovog objavljivanja i takve ajete sam dosta lakše pamtila. I sada kad otvorim Kur’an skoro na svakoj stranici postoji ajet o kojem mi je muhaffiz pričao na preslušavanjima. I zaista tefsir daje posebnu ljepotu i čar Kur’anu, jer na taj način bolje razumijevamo sadržaj i propise unutar kur’anskog teksta. Na kraju ovog našeg razgovora želim vam se još jednom zahvaliti na ukazanoj prilici uz dovu Allahu, dž.š., da budete još bolji i uspješniji u svom radu.

 

Mektebsko takmičenje na nivou Medžlisa IZ-e Mostar održano je danas u prostorijama Karađoz-begove medrese.

Završno mektebsko takmičenje na nivou Medžlisa islamske zajednice Prozor po običaju okupi najuspješnije i najvrijednije polaznike iz svih mekteba.

U prekrasnoj Bilal damiji u džematu Bilalovac, u subotu, 7. aprila, nakon akšam namaza, kojeg je predvodio hadži hafiz dr. Džemail ef. Ibranović, u prelijepoj atmosferi proučen je tradicionalni godišnji mevlud.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine