digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

U okviru manifestacija Dani džamija i džemata i 43. Dana mevluda i zikra sinoć je u Počitelju organizirano nekoliko kulturno vjerskih sadržaja. Programi su počeli izložbom fotografija Ismeta Lete pod nazivom „Bjeline Počitelja“, a završili projekcijom dokumentarnog filma Mensuda Medara o stradanju Počitelja i povratku čapljinskih Bošnjaka na svoj ognjišta. 

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović 24.04. je nastavio posjetu Washingtonu gdje je održao više važnih susreta u State Departmentu.

U periodu od 23. do 25. aprila 2018. god. održan je predramazanski seminar za imame Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike (ICNAB).

Sarajevo, 26. april 2018. (MINA) - Susretom u Bijeloj kući Reisu-l-ulema je jučer nastavio radni dio posjete Sjedinjenim Američkim Državama. Delegacija Islamske zajednice je imala priliku sastati se g. Williamom B. Berkleyem, direktorom Ured za evropske poslove u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Sastanku je prisustvovala i direktorica za pitanje borbe protiv terorizma, Lauren Donatucci.

Bavarska konzervativna vlada naredila je postavljanje križa na ulazu svih pokrajinskih administrativnih zgrada.

Sarajevo, 24. april 2018. (MINA) – Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u pratnji direktora Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BIH Razima Čolića boravi u višednevnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama.

Dana 21. aprila 2018. godine u džematu ICBMN, Minneapolis upriličene su druge po redu hatme. Na ovoj svečanosti pored imama domaćina, prof. Jasmin ef. Suljkanovića, prisustvovali su imami hfz. Nermin ef. Spahić i Sulejman ef. Čaušević. Na ovoj svečanosti je prisustvovao veliki broj gostiju iz drugih gradova: Chicago, Des Moines, Rochester i Waterloo.

Sarajevo, 24. april 2018. (MINA) – Danas je pod predsjedavanjem zamjenika reisu-l-uleme Huseina ef. Smajića održana 45. redovna sjednica Rijaseta IZ u BiH

Marta ove godine Odjeljenje za odnose sa javnošću ovog suda je objavilo pregled njegove aktivnosti u periodu 1959-2017. Tu se nalaze interesantni podaci o brojevima slučajeva, državama koje su involvirane i predmetima presuda.

Kako je poznato, Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu je međunarodni sud koji raspravlja i odlučuje o zahtjevima pojedinaca ili država o navodnom kršenju prava i sloboda garantovanih u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima iz 1950. (stupila na snagu 1953. godine). Sud je osnovan 1959. godine a prvu presudu donio je 14. novembra 1960. godine.

Marta ove godine Odjeljenje za odnose sa javnošću ovog suda je objavilo pregled njegove aktivnosti u periodu 1959-2017. (ECHR Overview 1959-2017). Tu se nalaze interesantni podaci o brojevima slučajeva, državama koje su involvirane i predmetima presuda. Ovdje se osvrćemo na opšte podatke iz ovog pregleda i one koji se odnose na BiH.

U periodu 1959-2017. godine Sud je donio više od 20.600 odluka. U 80% odluka Sud je našao da se radilo o kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima. Sudu je podnijeto 798.600 aplikacija.

U pogledu predmeta presuda, njih 40% odnosilo se na kršenje čl. 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima (pravo na pravično suđenje). Druga po broju su kršenja čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima (pavo na slobodu i sigurnost). Oko 15% slučajeva odnosilo se na kršenje prava na život i zabranu mučenja i nečovječnog postupanja.

U pogledu prava na slobodu mišljenja, savjesti i vjere Sud je donio 71 presudu. Na BiH se odnosi samo jedna presuda. Ovi brojevi presuda o utvrđenim kršenjima prava na slobodu vjere ili uvjerenja su mali u odnosu na duge sudske postupke (5.668), kršenje pravo na pravično suđenje (4.712), život i sigurnost (3.546), nehumano i ponižavajuće postupanje (2.044) i slično.

00Cijeli tekst

 

Habib’s je brazilski lanac restorana brze hrane specijaliziran za bliskoistočnu kuhinju. Ima više od 475 poslovnica širom zemlje, a odnedavno je počeo širenje i izvan Brazila u SAD i Meksiko. Poznat je po vrlo niskim cijenama i ukusnim, pomalo egzotičnim jelima. Uprkos tome što u Brazilu od ukupnog broja stanovnika Arapi čine samo 0,48 % bliskoistočna jela su vrlo popularna otkada su u tu južnoameričku zemlju došle izbjeglice sa Bliskog istoka, posebno iz Libana i Sirije. Habib’s je osnovao pekar Alberto Saravia porijeklom iz Portugala koji osobno nema nikakve veze sa Bliskim istokom. Ideja mu se rodila 1988. godine kad je u njegovu pekaru došao bolesni starac arapskog porijekla i zamolio ga za posao. Pošto nije imao pogodnog radnog mjesta za Arapina koji je u svojoj zemlji nekad bio uspješan kuhar, Alberto je odlučio otvoriti mali restoran sa bliskoistočnom kuhinjom za koju se do tada uopće nije znalo u Brazilu. U malom restoranu je zaposlio starca i vjerovao je da će, kao nešto potpuno novo, možda pobuditi interesovanje Brazilaca. Krajem godine otvoren je restoran nazvan Habib’s. Prije Habib’sa u Brazilu se bliskoistočna kuhinja nudila u samo nekoliko ekskluzivnih i vrlo skupih restorana. Od prvog dana ispred restorana su se uhvatili redovi jer je interesovanje bilo ogromno. Da bi zadovoljio veliku potražnju Habib’s je vrlo brzo počeo rasti i postao je jedan od najbolje rastućih biznisa u Brazilu. Trenutno je Habib’s najveći lanac restorana arapske brze hrane na svijetu, a i treća fast-food kompanija po veličini u Brazilu.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine