digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Džidda-„Terminal Međunarodnog aerodroma Abdu-l-Aziz u Džiddi može primiti 175.000 hadžija dnevno“, izjavio je princ Abdullah bin Bander bin Abdulaziz“, opunomoćenik gradonačelnika Mekke prilokom posjete ovog aerodroma.
Za sat vremena se mogu pregledati 3.800 hadžije i u isto vrijeme prihvatati drugih 3.500. Prostor rezerviran za avione koji dovoze hadžije i prihvatna vozila iznosi 510. 000 km2.
Generalna direkcija za pasoše je ponovo upozorila prijevoznike hadžija da će svi neprijavljeni prijevoznici biti kažnjeni kaznom u iznosi od 50.000 rijala i šestomjesečnom kaznom zatvora, a prijevozno sredstvo će mu biti konfoskovano.
Protekle godine je za ovo kazneno djelo naplaćeno 5,8 miliona rijala, izrečeno 1.425 dana kazne zatvora i oduzeto 18 prijevoznih sredstava. Kako bi olakšali što lakši prolaz hadžijama 15.000 muškaraca i žena će im biti na usluzi tokom njihovog dolaska kako bi im pomogli da što prije nađu svoje vodiče i prijevoz do hotela, izvještava Al-Watan.

Sličica Želim Print

Saudijska Arabija pokrenula je veliki turistički projekt koji će 50 ostrva i drugih lokacija na obali Crvenog mora pretvoriti u luksuzne resorte, izvještava BBC navodeći da se vlasti nadaju da će tako privući strane i domaće goste u sklopu diverzifikacije privrede dok pada cijena nafte. Strancima koji bi stizali u resort olakšalo bi se izdavanje viza.
Izgradnja resorta počinje 2019. U prvoj fazi, koja bi trebala trajati do 2022., će se izgradit novi aerodromi, te luksuzni hoteli i ostale vrste smještaja.U Saudijsku Arabiju već stižu milioni stranih gostiju zbog posla, ali i umre i hadža. Turistički projekt dio je plana Vizija 2030. saudijskog prijestolonasljednika Muhammeda bin Salmana. Prema tom planu, resorti će se graditi na 125 kilometara zapadne obale Crvenog mora. Među atrakcijama će biti zaštićeni koraljni grebeni i parkovi prirode s rijetkim divljim životinjama poput arapskog leoparda i sokola. Posjetitelji će, također, moći obići ostatke drevnog grada Madain Salih koji je uvršten na UNESCO-ovu listu svjetske baštine i učestvovati u aktivnostima kao što su skokovi padobranom, planinarenje i penjanje po stijenama.

Mekka - Donji dio kisve na Ka’bi podignut je u utorak za oko tri metra. Podignuti dio pokriven je bijelom pamučnom tkaninom od oko dva metra na četiri strane. Generalno predsjedništvo za poslove Dva časna harema donijelo je ovu mjeru kako bi osigurali da kisva bude zaštićena od bilo kakve štete od strane hodočasnika tokom sezone hadža. Muhammed Bajuda, generalni direktor Kompleksa kralja Abdu-l-Aziza za kisvu Ka’be, rekao je da ova mjera predstavlja dio mjera određenih za sigurnost ovogodišnjeg hadža. “Ova mjera je stvar predostrožnosti. Njom se želi spriječiti bilo kakve zloupotreba kisve. Postoji veliki broj hodočasnika koji žele da dodirnu kisvu Ka’be, čime se ona izlaže oštećenju”, rekao je Al-Ubejd dodajući da su neki hodočasnici kidali ili rezali neke dijelove kisve uglavnom iz razloga koji predstavljaju, kako je rekao, čisto sujeverje. Kisva će se ponovo moći vidjeti u cjelosti nakon završetka sezone hadža.

Medina - Kako prenosi Saudi Gazette od ove godine posjetiocima Poslanikove džamije će biti na raspolaganju 100 pristupa za ulazak u kompleks Poslanikove džamije. Kako je objavljeno iz Odjela za poslove Dva sveta harema svi ulazi će tokom hadža biti otvoreni 24 sata dnevno.
„Postoji 12 pokretnih stepenica i 24 običnih koje posjetioci džamije mogu koristiti“, navedeno je u ovom saopćenju.
Zamjenik sekretara Odjela za poslove Dva časna harema Ali al-Ubejd je napomenuo da je džamija pokrivena sa 16.000 tepiha i 250 suncobrana sa vodenim osvježivačima zraka, kao i da je oko 300 tona zemzem vode dopremljeno iz Mekke i napunjeno 15.000 kontejnera za vodu za buduće hadžije.
“Postoji 385 slavina sa dovoljnim brojem čaša za jednokratnu upotrebu, 2.000 stolica za bolesne i starije hodočasnike i ljude sa posebnim potrebama i 11.000 slavina za uzimanje abdesta”, kazao je Al-Ubejd.
Saudi Gazette izvještava, također, da će zamjenik emira Mekke princ Abdullah bin Bandar ove sedmice otvoriti simpozijum o kvalitetu i sigurnosti hrane za hadžije u sklopu mjera za osiguranje njihove zdravstvene sigurnosti.

Imam Ređo ef. Sarajlić laureat najvišeg javnog priznanja Općine Novi Travnik

Na svečanoj sjednici Općine Novi Travnik 14. Juna, povodom obilježavanja Dana općine, dodijeljena su priznanja najzaslužnijim građanima općine zbog njihovog doprinosa, rada i promocije zajednice. Najviše javno priznanje Općine Novi Travnik i to Plaketa povodom Dana općine je uručena Ređi ef. Sarajliću, imamu Džemata Lisac. Ove godine na sjednici općinskog vijeća je jednoglasno odlučeno da najviše priznanje ponese Ređo ef. Sarajlić zbog njegovog doprinosa vjerskom, socio – kulturnom, društvenom i obrazovnom planu, ali i medijskoj promociji i afirmaciji Novog Travnika. Ređo ef. Sarajlić radi i djeluje kao imam u džematu Lisac već 37 godina. Njegova služba nije bila ograničena samo na vjerski život, nego i uključenost u društvene tokove, umrežavanje mjesnih zajednica, humanitarni rad, međureligijski dijalog i promovisanje suživota i različitosti, medijskoj promociji, obrazovnom doprinosu i razvoju lokalne zajednice općenito. Prošle godine, njegov džemat je bio nosilac pohvale općine Novi Travnik. Ređo ef. Sarajlić je primjer da su vjerski službenici, imami jedna od najsvjetlijih tačaka bosanskohercegovačkog društva, i da mogu biti glavni pokretači promjena. Da je rad Ređe ef. Sarajlića prepoznat od strane svih stanovnika Novog Travnika, kako Bošnjaka tako i Hrvata, svjedoči i jednoglasna odluka općinskog vijeće na kojoj su vijećnici iz reda Bošnjaka ali i reda Hrvata dali podršku ovoj inicijativi. On je jedan od rijetkih, možda i jedini, koji je nosilac ovog priznanja jednoglasnom odlukom. Prilikom dodjele priznanja Ređo ef. Sarajlić je istakao: „Sa nadom u bolje sutra, ljepšu i sretniju budućnost, na dan rođenja ovog grada, želim poručiti: Neka naša srca zajednički kucaju za ovaj grad, jer nas veže ista nit, nit bivstvovanja u ovom gradu. Radimo za dobrobit svakog čovjeka, bez obzira pod kojim imenom i kožom srce kucalo, jer svi smo mi djeca od jedne pramajke i jednog praoca, stvoreni u različite rodove i plemena da se međusobno upoznajemo, pomažemo, sarađujemo i uvažavamo.“
Načelnik Refik Lendo, predsjednik općinskog vijeće Fabo Stanić, a i vijećnici su čestitali Ređi ef. Sarajliću na priznaju, na radu i trudu za zajednicu, i izrazili zahvalnost za sve što je uradio za Novi Travnik.

Sličica Želim Print

Esma Ćehajić (65) je svog muža iznenadila kad mu je saopćila da se prije odlaska na hadž trebaju vjenčati onako kako to rade pravi vjernici

Meho (72) i Esma Ćehajić (65) bračni par iz Bihaća, svoj radni vijek su proveli u inostranstvu. Naporno su radili i često nisu imali vremena za sebe.. Kako je kod žena sentiment uvijek bio jača strana nego kod muškaraca, tako je i Esma još tad počela osjećati neku privlačnost vjeri, a posebno svetim mjestim, te je odlučila da polako štedi kako bi jednog dana sa svojim suprugom otišla na putovanje života.
„Počela sam štedjeti i odvajati novac od plate još prije petnaest godina. Imala sam želju da odem na hadždž i počela skupljati potrebna sredstva. Onda sam jednog dana iznenadila supruga kazavši mu da idemo na hadždž“, priča Esma.

Cijeli tekst

Prije rata na ovom prostoru je bilo oko 400 domaćinstava. Zbog prilično surovih uslova za život, te loše putne infrastrukture, ljudi su odlazili trbuhom za kruhom. Škola na Brzači počela je raditi 1979. i u nju je samo iz ovih sela išlo oko 700 učenika, dok sada u toj školi ima tek petero – šestero djece.

Mevludom u Mustafa-pašinoj džamiji Krečama, koji se desio 23. jula ove godine, završeni su Dani Huseina ef. Đoze, a trajali su nešto više od dva mjeseca. Mevlud su proučili imami MIZ Goražde, a gost predavač bio je Mustafa ef. Spahić Mujke.
U džematu Kreča smješteno je četrdesetak sela koja imaju zajedničko ime -Orahovice. A, ono je, kako kaže Hajrudin ef. Suljagić, nastalo od imenica orah i ovca. Naime, ovaj je kraj bio poznat po zasadima oraha i stadima ovaca koje su držali poduzetni domaćini. Oivičen je planinskim proplancima i brdima kao što su Klek, Borovac, Brdo Grad, Gradina, Hanište, Sinovac. Prema nekim istraživanjima ovaj je kraj bio naseljen i prije nekoliko hiljada godina. Ima 40 sela i zaselaka. Najveće selo je bilo Faočići u kome je živjelo oko 40 domaćinstava. Prije rata na ovom prostoru je bilo oko 400 domaćinstava. Zbog prilično surovih uslova za život, te loše putne infrastrukture, ljudi su odlazili trbuhom za kruhom. Škola na Brzači počela je raditi 1979. i u nju je samo iz ovih sela išlo oko 700 učenika, dok sada u toj školi ima tek petero – šestero djece. Kompletne porodice se iselile. Usprkos nepovoljnim uslovima za život ostajali su oni najuporniji. Nije im bilo teško pješačiti do Podgraba, Prače, Goražda. Kažimo i to da je i kćerka efendije Suljagića dr. Kerima, ljekar specijalista, tokom školovanje bila jedna od najboljih učenica i studentica. Teški uslovi za nju su bili dodatni motiv da uspije.

Četrdeset tri godine imamske službe Hajrudina ef. Suljagića

Najpoznatija ličnost džemata Kreča je svakako rahmetli Husein ef. Đozo, alim koji je rođen u ovdašnjem selu Bare. Između brojnih doprinosa radu Islamske zajednice izdvajamo njegovu misijsku ulogu u pokretanju lista Preporod. Naime, 1970. godine on pokreće list “Preporod” čiji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine. U periodu od 1976.-1979. godine Đozo je, također, iznova odgovorni urednik “Preporoda”.
Po dužini imamskog staža u džematu Kreča Hajrudin ef. Suljagić je na prvom mjestu. Imamsku misiju neprekidno je obavljao 43 godine. O svom selu Orahovice i džematu Kreča s ponosom govori: „Ovaj džemat ima četiri karakteristike: Klek, dominantnu kotu koja nikad nije pala; Mustafa-pašinu džamija, jednu od najstarijih u Bosni; činjenicu da je tokom rata kroz ovaj kraj prošlo i spas našlo oko 100.000 ljudi iz istočne Bosne i istinu da je u njemu rođen naš veliki alim Husein ef. Đozo. Nekad je bilo pet punktova za islamsku pouku koju je pohađalo oko 250 djece. Danas nema ni djece pa tako ni islamske pouke. Istina, nedavno se rodilo dvoje djece, a prošlo je dosta godina kad nije rođeno niti jedno dijete.“
Suljagić je u džematu od 1974. godine. Rado se prisjeća: “Kad sam došao bio je ovdje silan narod, 400 domaćinstava, 2.000 stanovnika. Sada u ovom džematu ima 90 kuća, a vrlo malo ljudi. U Krečama ima 25 kuća, ali danas niko ne živi u njima, ne loži se vatra, nema dima. Posljednji koji je živio ovdje je Salih Ruhotina, kćerka mu je bila invalid, ali sada više nema ni njeg.”

Cijeli tekst

Kraj jula i početak avgusta u Prozoru su rezervisani za obilježavanje godišnjice stradanja Bošnjaka ove opštine te se na različite načine i gotovo u svim džematima organizuju određeni sadržaji te vrste. Tako je najprije u Prozoru, 29. jula proučen tradicionalni šehidski mevlud „Šehidima dova – živima opomena“.

Džematlije su, zajedno sa imamima, najprije posjetili šehidsko mezarje u Mahali te proučili Jasin i dovu a nakon podne namaza u Čaršijskoj džamiji proučen je i mevlud.
Dan nakon toga, u selu Lapsunj upriličeno je svečano otvorenje novoizgrađenog šehidskog spomen-obilježja. U Lapsunju je, između ostalih, tokom agresije ubijen i Haris Pilav, osmomjesečna beba i to tako što je strijeljan u naručju majke Šemse. Uz Harisa i Šemsu, na spomen-obilježju se našlo još 25 imena i prezimena ubijenih Bošnjaka Lapsunja i Družinovića, među kojima ima i onih čije kosti još uvijek nisu ni pronađene.
Još jedno spomen-obilježje svečano je otvoreno i to ono u Varvari, 5. avgusta, uz prisustvo velikog broja džematlija. Na ploči se našlo 12 imena i prezimena a mjesni imam, Ibrahim-ef. Hodžić, prigodnim obraćanjem podsjetio je prisutne na važnost spomen-obilježja i pamćenja naše historije. U Prozoru je 6. avgusta upriličen tradicionalni pješački pohod na Crni vrh. Radi se o lokalitetu na koga je 31. jula 1993. godine iz srednjoškolskog centra u Prozoru, koji je tada služio kao logor za Bošnjake, izveden 51 Bošnjak. Nakon toga su povezani žicom i korišteni kao živi štit. Tom prilikom ih je čak 24 mučki ubijeno s leđa, a ostali su uz velike muke uspjeli pobjeći i spasiti živu glavu. Pješačkom pohodu prisustvuje veliki broj omladine, što je jedinstvena prilika da ih preživjeli na licu mjesta upoznaju sa svim detaljima tog kobnog dana. Konačno, 7. avgusta u Prozoru je upriličena promocija dokumentarnog filma „Živi štit“ čiju režiju potpisuje Avdo Huseinović.

Pitanje je da li će duh svetih mjeseci hadža nadjačati spletkarenja i donijeti dijalog ovom dijelu arapskog svijeta.

Priča o politizaciji hadža ovih dana se ponovo otvorila kada su Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein uveli blokadu Kataru. Navodi da je Katar pokrenuo priču o internacionalizaciji hadža proizvedeni su kao i ostale dezinformacije da bi kriza dobila skoro pa ratne tonove.

Halal-mal za hadž

U knjizi Sarajevski nekrologij rahmetli Alija Nametak na ironičan način je opisao neke Sarajlije i neke druge iz svog vremena. Na jednom mjestu priča o hadžijama: „Ko ide sa halal-malom na hadž?“
Nametak piše kako je krenula jedna grupa bosanskih hadžija na hadž. Među Sarajlijama bio i jedan Smajkić iz Podveleža. U dugom putovanju na lađi počeše razgovarati kako su zaradili hadžski mal. Među njima begova, aga, trgovaca... I ovaj Smajkić, čoban. Begovi zarađivali uzimajući od kmetova, age od dućana, trgovci od kupovine i prodaje. Upitaše Smajkića kako je on zaradio mal za hadž? On reče da je bio čoban, čuvao ovce, strigao ih i vunu prodavao, kupio sir i slao ga na pijacu, i maslo je kupio, poneko janje i od toga štedio. Jedan iskren hadžija mu reče: „Allahu a’lemu, tvoj je hadž kod Allaha kabul, a nas ostalih – da Bog da?!“

Odgađanje odlaska na hadž

Jedna grupa ahbaba sarajevskih trgovaca na jednom sijelu dogovoriše se da zajedno odu na hadž. Odrediše godinu svoga polaska. Kada dođe to vrijeme, jedan udavao kćer, drugi još otplaćivao kupljeni dućan, a treći bio slab. Ostali rekoše da neće bez njih, odgodiše putovanje i dogovoriše se da krenu slijedeće godine. Dogodine neko od tih ahbaba ponovo je bio spriječen nečim, pa zbog njega ponovo odgodiše za narednu godinu. Počeše umirati, jedan po jedan, a preostali živi nastaviše odgađati. I tako bi, svi pomriješe i ni jedan od njih ne ode na hadž.

Bošnjak obnavljao Kabu

U doba sultana Sulejmana u Mekki je živio jedna alim iz Bosne. Pored velike učenosti bio je vrstan zidar i majstor. U jednoj od tih godina pala je velika kiša na Mekku pa je Kaba više dana bila poplavljena, sa nivoom vode i do dva metra. Dva su se zida obrušila pa se tražio način njihovog obnavljanja. Taj naš učeni Bošnjak otišao je emiru Mekke i molio dozvolu da on obnovi te zidove svojim rukama i novcem. Emir mu je rekao da će o tome obavijestiti sultana i tražiti njegovu dozvolu. Dozvola je nakon nekog vremena stigla od sultana i taj naš sretnik je ovjekovječio svoj vakuf u samoj Kabi.

Gledajući u Kabu na nogama proučio hatmu

Hafiz rahmetli Mahmud ef. Traljić, pričao mi je da je u Sarajevu bilo više hafiza koji nisu ozvaničili svoj hifz. Spomenuo mi je imena nekih od njih. Među njima je bilo trgovaca, alima, običnih džematlija. Za jednog od njih mi je kazao kada je otišao na hadž da je, po ulasku u Harem u Mekki, odabrao pogodno mjesto gdje neće nikome smetati, stojeći na nogama i ne skidajući pogled sa Kabe proučio je hatmu bez prekidanja.

Cijeli tekst

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine