Proljeće je vrijeme velikih kampanja koje promoviraju znanje i izvrsnost različitih odgojno-obrazovnih institucija od vrtića do univerziteta. Ove kampanje su u posljednjih nekoliko godina dobile i svoj pristojan vizualni, pa i sadržajni identitet. Kao da su svi najbolji i najprestižniji!

Na Univerzitetu u Sarajevu kampanja ove godine ide pod motom Ponosni na znanje. Naša djeca i roditelji pozivaju se da budu dio najstarijeg, najvećeg, najbolje rangiranog, najprestižnijeg, najraznovrsnijeg i najboljeg univerziteta u Bosni i Hercegovini, na kojem studira oko 31.000 studenata, a čije je diplome ponijelo preko 16.000 magistara i preko 3.000 doktora nauka od 1949. godine kada je osnovan kao svjedočanstvo općeg društvenog i kulturnog razvoja ove zemlje. Danas se pod okriljem Univerziteta u Sarajevu nalazi 25 fakulteta i akademija i pet instituta kao punopravnih članica Univerziteta, tri univerzitetska centra, tri pridružene članice, Studentski parlament i četiri ostale članice. Sveobuhvatan je jer pokriva područja humanističkih, društvenih, medicinskih, prirodno-matematičkih i biotehničkih, te tehničkih nauka i umjetnosti koje se izučavaju na njegovim fakultetima i akademijama i pruža mogućnost da se na više od 440 studijskih programa može upisati izabrani studij. Diploma koja se dobije po okončanju studija prepoznata je u evropskom prostoru visokog obrazovanja.

Teološki fakulteti kao komparativna prednost akademske zajednice

Ulazak Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu u pridruženo članstvo univerzitetske zajednice 2004. godine i u stalno članstvo 2016. godine zajedno sa Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Sarajevu, univerzitetskoj i akademskoj zajednici dao je poseban kvalitet, a ove teološke fakultete vratio je tamo gdje im je i bilo mjesto. Tek je tako postao sveobuhvatan. Istraživanja prof. dr. Samira Beglerovića o vjerskom i kulturnom razvoju muslimana u prvoj polovini XX stoljeća upućuju da je Viša islamska šeriatsko-sudačka škola osnovana 1935. i njena preteča Šerijatska sudačka škola iz 1887. godine izravno utjecala na razvoj visokoškolskog teološkog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i doživljavala se kao „prvi zametak“ bosanskog univerziteta. Teško je danas povjerovati da među brojnim odrednicama koje u ovoj kampanji Univerzitet u Sarajevu čine prestižnim ne čitamo niti jednu rečenicu koja eksplicira prisustvo teoloških fakulteta i njihov doprinos akademskoj prepoznatljivosti u regionalnim okvirima, te njihov doprinos razvoju i jačanju stručne i etičke misli u našoj zemlji i regionu. Nastojanja koja ova dva fakulteta zajedno sa Pravoslavnim bogoslovnim fakultetom iz Foče realiziraju na planu međureligijskog dijaloga i izgradnje mira u okviru posebnih studijskih programa, te pojedinačna nastojanja ka izgradnji boljeg i mirom natkriljenog bh. društva u kampanjama koje se budu radile narednih godina morale bi biti prepoznate kao jedna od komparativnih prednosti Univerziteta u Sarajevu. Posve prirodno, jer nastojanje da se teološko naslijeđe i kroz odgojno-obrazovni proces učini dostupnim podrazumijeva i valjano medijsko promicanje.

U Begovoj džamiji 22. marta proučena je hafiska dova za Ismetu Bećar iz Sarajeva

U krizi najbitnija je uloga muhaffiza

- kazala je hafiza Ismeta u razgovoru nakon hafiske dove

Ko ili šta je bila inspiracija za početak hifza?

Odrasla sam u porodici u kojoj se njeguju islamska tradicija i običaji, i koja je oblikovana u skladu sa islamskim imperativima. Zahvaljujući mojim roditeljima još kao djevojčica od pet, šest godina počela sam s učenjem kraćih kur’anskih sura. Oni su bili prve osobe u mom životu koji su izgradili čvrste temelje kada je u pitanju lijep odnos i ljubav prema Kur’anu. Uporedo s tim, pohađala sam i mektebsku nastavu kod mualima Izet-ef. Ćatovića. Imala sam i tu privilegiju da su moji stariji brat i sestra završili Gazi Husrev-begovu medresu, tako da me je i njihovo iskustvo približavalo Kur’anu. Naravno, dolazak u medresu mi je omogućio stalno druženje sa kur’anskim tekstom i olakšao odluku da počnem s učenjem Kur’ana napamet. Početak hifza vežem za period trećeg razreda Gazi Husrev-begove medrese. Prije nego što sam izabrala muhaffiza odlučila sam pokušati naučiti dio Kur’ana kako bih se uvjerila u snagu svoje odluke. Nakon uspješno naučenog prvog džuza Kur’ana nastavljam s učenjem pred muhaffizom hafizom Mensur-ef. Malkićem, kojem pripada najveća zasluga za ovo što sam, Allahovom voljom, uspjela postići.

O čemu razmišljati kada se “na pola puta“ učenja hifza pojavi misao o prekidu?

Vjerovatno je većina hafiza u periodu hifza iskusila određene poteškoće s učenjem i ponavljanjem. I sama sam se osvjedočila istom. Kada naiđu takve krize najbitnija je uloga muhaffiza, jer je muhaffiz osoba koja je prošla sve ono što vi u tom trenutku prolazite i koja vam može razgovorom i savjetima pomoći da što lakše prevaziđete takve situacije. Kur’an sam učila po principu krugova. U prvih nekoliko krugova moja ljubav i želja da što više naučim je bila toliko jaka da nisam ni pomišljala na odustajanje. Međutim, kako su krugovi odmicali tako se i moja motivacija postepeno smanjivala. Bila sam negdje na sredini Kur’ana, vjerovatno 10. ili 11. krug, kada sam se počela preispitivati da li sam dovoljno jaka da završim hifz. Nakon što sam jedne prilike na preslušavanju muhaffizu prenijela svoja razmišljanja dao mi je odgovor koji mi je pomogao da premostim tu krizu. Uporedio je proces učenja hifza sa rijekom koju morate preplivati. Na samom početku puni ste energije i volje da je što prije preplivate. Međutim na sredini vi nemate dovoljno snage da nastavite naprijed, a morate, a ne možete se ni vratiti jer ste već preplivali pola rijeke, tako da vam ne preostaje ništa drugo nego da nastavite plivati. Na početku hifza Kur’an učite iz ljubavi, međutim kako se broj naučenih stranica povećava isto tako se povećava i vaša obaveza da održite te stranice u svojoj memoriji.

Često pitanje hafizima jeste je li teže naučiti ili ponavljati hifz?

Na početku hifza sposobnost pamćenja nije toliko razvijena. Sa svakom novom naučenom stranicom i vaša sposobnost pamćenja se razvija i vi kasnije puno lakše i brže možete naučiti novu stranicu. U procesu hifza odgovornost na neki način dijelite s muhaffizom. Puno je teže nakon završetka hifza, jer tada ta obaveza ostaje samo na vama, hoćete li uspjeti očuvati naučene stranice Kur’ana. Kada sam počinjala sa hifzom nisam razmišljala kako ću ponavljati naučene stranice. Činilo mi se da je najteže memorisati nove ajete. Međutim, tek sam se kasnije osvjedočila da je puno teže zadržati naučenu stranicu u memoriji. Kada je riječ o fakultetskim obavezama, zasigurno je lakše održavati hifz kada ste u stalnom dodiru sa kur’anskim tekstom kroz nastavne sadržaje. Međutim, kada je riječ o studiju ekonomije, gdje nemate priliku da se tako često susrećete sa kur’anskim porukama, to je malo teže. Uprkos ovome ubijeđena sam da je Allahova pomoć nezaobilazna i da ću i dalje uspijevati uskladiti fakultetske obaveze i obavezu ponavljanja naučenog.

Postoje mnoga takmičenja iz hifza. Da li bismo trebali organizirati takmičenja hifza, ali uz tefsir proučenog?

Mislim da je poprilično korisno organizirati takmičenja hifza uz tefsir proučenog. Na preslušavanjima moj muhaffiz je vrlo često znao dati tefsirski komentar nekog ajeta ili povod njegovog objavljivanja i takve ajete sam dosta lakše pamtila. I sada kad otvorim Kur’an skoro na svakoj stranici postoji ajet o kojem mi je muhaffiz pričao na preslušavanjima. I zaista tefsir daje posebnu ljepotu i čar Kur’anu, jer na taj način bolje razumijevamo sadržaj i propise unutar kur’anskog teksta. Na kraju ovog našeg razgovora želim vam se još jednom zahvaliti na ukazanoj prilici uz dovu Allahu, dž.š., da budete još bolji i uspješniji u svom radu.