digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg
Priključi se za RSS feed
Islamic Relief: Nejednakost spolova jedan od oblika diskriminacije u svijetu

Islamic Relief: Nejednakost spolova jedan od oblika diskriminacije u svijetu

Februar 14, 2018

Humanitarna organizacija Islamic Relief (IR) održala je kosultacije na visokom nivou o temi ravnopravnosti spolova. Konsultacijama su prisustvovali akademski radnici, aktivisti, praktičari i stručnjaci iz različitih oblasti, uključujući UN-ova tijela, univerzitete, nevladine i vjerske organizacije. Raspravljalo se o najvažnijim pitanjima koja utječu na žene i djevojke širom svijeta. Učesnici su iskazali zadovoljstvo što organizacija poput Islamic Reliefa radi na razvoju politika i programa iz ove oblasti. „Ovo je zaista historijski trenutak, a cijenim sve napore koji su uključeni u organiziranje ovog događaja. Ovo je, izgleda, važna tačka u islamskom angažiranju,“ kazala je dr. Azza Karam, viša savjetnica  Fonda za stanovništvo UN.

Sličica Želim Print

Ova strateška vježba učenja okupila je niz aktera s ciljem razvijanja dubinske analize i sveobuhvatnih rješenja. Youssef Himmat iz Foruma europskih muslimanskih omladinskih i studentskih organizacija oduševljen je činjenicom da su mnogi mladi uključeni. „Pitanje rodne pravde i ravnopravnosti sve je važnije i treba ga rješavati na lokalnoj i globalnoj razini. Unatoč tome što se mladi smatraju budućim vođama, rijetko se konsultiraju o pitanjima koja ih se tiču. Zato sam sretan što ovdje vidim mlade ljude iz različitih organizacija i drago mi je što je ovo savjetovanje inkluzivno,“ kazao je Himmat.

Islamic Relief priznaje da je nejednakost spolova jedan od najozbiljnijih oblika diskriminacije u svijetu. To utječe na žene i djevojke svih dobnih skupina, pozadina i nacionalnosti. Ona je glavni uzrok globalnog siromaštva, kao i cijelog niza drugih društvenih bolesti. Organizacija Islamic Relief je posvećena služenju cijelom ljudskom rodu. Razmjena ideja, konstruktivni dijalog i strateško planiranje iz ovog događaja pomoći će poboljšanju naših pravila i rada na terenu. A to će, zauzvrat, pomoći životima miliona ljudi.

Jerusalem zajednička prijestonica Palestine i Izraela

Jerusalem zajednička prijestonica Palestine i Izraela

Februar 12, 2018

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini potvrdila je posvećenost bloka dvodržavnom rješenju izraelsko-palestinskog sukoba, s Jerusalemom kao zajedničkom prijestonicom Izraela i buduće Palestine kao jedini realan i održiv način da se ispune legitimne težnje obje strane, prenijele su agencije u izvještajima o susretu palestinskog predsjednika Mahmuda Abbasa sa Frederikom Mogherini u Bruxellesu. „Mi EU smatramo istinskim partnerom i prijateljem i stoga pozivamo države članice da brzo priznaju Palestinu“, izjavio je Abbas ovom prilikom. Do sada je palestinsku nezavisnost priznalo devet država članica EU,  Švedska, Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunija, Malta i Kipar. Ambasadori evropskih zemalja u UN švedski Olof Skoog, holandski Karel van Oosterom, norveški Tore Hattrem i zamjenik stalnog britanskog predstavnika u UN Stephen Hickey su istakli da je dvodržavno rješenje jedini realan put za rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Ambasadori su, također, istakli stabilizirajuću ulogu Agencije UN za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), te izrazili zabrinutost finansijskim ograničenjima UNRWA uslijed američkog smanjenja finansijske pomoći toj agenciji. „Rad UNRWA je od suštinskog značaja za očuvanje mogućnosti dvodržavnog rješenja, jer je izbjegličko pitanje jedno od tema pregovora o konačnom statusu“, upozorio je Skoog.

Sličica Želim Print

Generalna skupština UN uspostavila je UNRWA 1949. dajući joj mandat za pružanje pomoći i zaštite više od pet miliona registrovanih palestinskih izbjeglica u Jordanu, Libanu, Siriji, kao i u Zapadnoj obali i pojasu Gazze. 

Folklor - Čuvanje i oživljavanje tradicije

Folklor - Čuvanje i oživljavanje tradicije

Februar 14, 2018

U Mostaru je BZK Preporod ovog grada  22. januara  organizirala folklorni seminar igara, pjesama i običaja Istočne Hercegovine i okoline Mostara.

Organizatori i predavači na seminaru, istakli su da se veoma malo zna o temi koja se obrađivala na seminaru, iako zapisi postoje, te da je ovo samo početak,  jer je period od dva dana nedovoljan da bi se obradile sve teme vezane za ovo područje naše zemlje.

“Oblast koja se obrađuje je ipak velika. Kada kažete Istočna Hercegovina, tu spadaju Bileća, Gacko, Trebinje. Pored toga smo uzeli da obrađujemo i dio igara iz Gornjih Gnojnica kod Mostara. Previše igara da bi se obradile u dva dana. Više seminara je potrebno da bi se pokrio čitav prostor. S obzirom na prilike u našoj zemlji, a znamo da nisu sjajne, jedna pozitivna strana su folkloristi. U životu se još nisam susreo s tim da su se folkloristi posvađali s obzirom na vjeru i naciju. Svima nam je to na ponos i radost. Družimo se jedni s drugima, putujemo, pravimo smotre folklora i festivale, idemo jedni drugima u goste i tu nemamo nikakvih prepreka”, kazao je folklorist i predavač iz Sarajeva Vehid Polovina.

Sličica Želim Print

Značaj folklora kao kulturološkog segmenta potvrđuje i činjenica da je samo u BiH zapisano preko 4.000 igara, kako onih uz muziku tako i onih bez muzičke pratnje, kao što su gluha kola, hodaljke, igre uz pjesmu. Međutim nepoznato je koliko je igara koje su ostale nezapisane, a još je veoma malo starog stanovništva koje pamti te običaje i igre, pa je i ostalo malo vremena da se što više pokuša zapisati i sačuvati od zaborava.

“U našim muzejima spise tih igara postoje, njihov tačan opis, međutim u praksi nisu provedeni, tako da je naša želja i nastojanje da ih ponovo oživimo i kao takve dostavimo generacijama koje dolaze”, kazao je predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” iz Mostara Haris Omerika.

Iako je tema seminara folklor Istočne Hercegovine, na seminaru su uzeli učešće kako polaznici iz gradova i općina sa područja Hercegovine, tako i iz nekih gradova Bosne, kao što su Sarajevo i Prijedor.

Nova izdanja - Kur’an s prijevodom Nurke Karamana

Nova izdanja - Kur’an s prijevodom Nurke Karamana

Februar 13, 2018

Na redovnom seminaru  za imame MIZ Sarajevo, 24. januara 2018. g. u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese predstavljeno je novo izdanje „Kur’ an s prijevodom Nurke Karamana“. Nakon uvodnog odlomka iz Časnog Kur’ana koji je proučio dr. hfz. Sejad Mekić, dobrodošlicu imamima i gostima iskazao je glavni imam MIZ Sarajevo dr. Ferid ef. Dautović. Gosti ovog seminara su bili:  arabista i zaposlenik El-Kalema g. Nurko Karaman, zatim pjesnik, prozni pisac, publicist i književnik prof. Hadžem Hajdarević,  te vlasnik Izdavačke kuće “Kupola”, d.o.o. Sarajevo g. Mustafa Bećirović, a povod je promocija i predstavljanje novog izdanja “Kur’an s prijevodom Nurke Karamana”.

Sličica Želim Print

Čelni ljudi ovog prevodilačko-izdavačkog projekta su naglasili kako im je Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH izdala saglasnost za izdavanje i distribuciju Kur’ana s prijevodom Nurke Karamana, a da su suizdavači: Bošnjačka islamska zajednica Malmo, Švedska; IGBD – Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj – Mešihat i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Urednik ovog izdanja je prof. dr. Nedžad Grabus dok su recenzenti prof. dr. Enes Karić i prof. Zijad Ljevaković.

Prvi izdavački projekt u novoosnovanoj izdavačkoj kući “Kupola” je upravo ovaj prijevod Kur’ana Nurke Karamana, zbog čega je radost iskazao i izdavač Mustafa Bećirović poručivši kako ovaj poduhvat Nurke Karamana, svojom originalnošću, jezičko izražajnom svježinom i pobožnom odgovornošću naprema svetosti Božije riječi, nudi jedno „istinsko osvježenje u doživljavanju islama i čovjekove vjere u Boga“.

Tribina - Kroatizmi u bosanskom jeziku

Tribina - Kroatizmi u bosanskom jeziku

Februar 12, 2018

U Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti u Sarajevu, a  okviru tribine o bosanskom jeziku , 25. januara, akademik Dževad Jahić, naš vodeći stručnjak za bosanski jezik i filolog, upriličio je predavanje na temu „Kroatizmi u bosanskom jeziku- uzroci i posljedice“. Fokusirajući temu na utjecaj i problem koji sve više zaokuplja našu javnost i naš jezički prostor, akademik Jahić je istakao da lingvistički kroatizam još nije definiran, te da uslijed toga što nisu osigurani mehanizmi upotrebe standardnog bosanskog jezika njime (jezikom) manipulira. Otuda i mnoge devijacije koje su posebno uočljive u medijima u kojima se razgrađivanjem te norme bosanskog jezika kreira u javnosti lažna slika da ona uopšte ne postoji. No, akademik Jahić je izričit: „Ta norma itekako postoji i ona je sasvim dovoljno lingvistički definirana. Naročito je u tom pogledu upadna upotreba tzv. kroatizama, čiji uzroci su brojni, ali isto tako i posljedice u širem smislu, a o kojima naše naučne i kulturne institucije moraju iskazati svoj jasan stav i stati u zaštitu dosljedne upotrebe bosanskog standardnog jezika. Međutim, kroatizmi nisu samo medijska ‘povlastica’, već njihovi korijeni, po svemu sudeći, još su dublji i, da kažemo, ozbiljniji.“ Da su ti korijeni zaista duboki i da se oni  mogu pronaći i na najvišem standardno jezičkom nivou on je za primjer uzeo filozofsku literaturu, gdje je pronašao niz riječi među kojima su i ove: aktualnost, aktualna, sustavno, točka, nositelj, glede, djelomice, obrana, proturiječnost, tko, itko, suvremeni, uporaba, što, povijest i dr.

Tragom tariha Hasana Bošnjaka povodom podizanja turbeta ocu Allahova Poslanika u Medini 1246/1830. godine

Tragom tariha Hasana Bošnjaka povodom podizanja turbeta ocu Allahova Poslanika u Medini 1246/1830. godine

Februar 12, 2018

Kod nas je malo poznato da se sve do 1976. godine u Medini nalazilo turbe Abdullāha ibn Abdu-l-Muttaliba, oca Allahova poslanika Muhammeda, a.s., i da je tarih povodom njegova podizanja 1246/1830. godine, u doba sultana Mahmuda II (vl. 1808-1830), spjevao Hasan ibn Mustafa el-Medeni, el-Bosnevi, znameniti učenjak, pjesnik i hatib Poslanikove džamije u Medini, čiji bi preci - po svoj prilici - mogli biti porijeklom iz Gornjeg Vakufa. U nastavku rada ukratko se govori o historijatu ovoga turbeta, donosi tekst tariha u originalu i u prijevodu na bosanski jezik, te pokušava rasvijetliti biografija njegova autora, koji spada među rijetke Bošnjake, čijoj se poeziji dive i sami Arapi.

Gdje se turbe nalazilo i ko ga je podigao?

Cijeli tekst

Pouzdano se zna da se turbe Abdullāha ibn Abdu-l-Muttaliba, oca Allahova poslanika, s.a.v.s., nalazilo u tijesnoj uličici zvanoj Tivāl (Zukāk et-Tivāl), na zapadnoj strani Poslanikove džamije, prema mezaristanu Bekīʻ el-Garkad. Njegova lokacija ubilježena je na starim mapama Medine s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Sve do 10. stoljeća po Hidžri mjesto na kome je ukopan Abdullah ibn Abdu-l-Muttalib bilo je poznato pod nazivom Dār en-Nābiga, tj. kućom (dār) čovjeka po imenu Nabiga iz plemena Beni Addi ibn Nedžddžar, u čijem dvorištu se nalazio mezar. Pod tim imenom navode ga biografi Allahova Poslanika, s.a.v.s. i historičari Medine: Muhammed ibn Omen el-Vakidi (747-822), Omer ibn Šebbe el-Basri (789-876) i Muhammed ibn Džerir et-Taberi (839-923). Zna se da je Allahov Poslanik, kada je imao šest godina, sa svojom majkom hazreti Aminom, njenom služavkom Ummi Ejmen i djedom mu Abdu-l-Muttalibom zijaretio mezar svoga oca u Medini i da mu je na povratku u Mekku u mjestu el-Ebva umrla majka. Također se zna da je prilikom ulaska u Medinu (za vrijeme Hidžre) njegova kamila zastala, upravo, na zemlji njegovih dajdži iz Beni Nedždžara, u neposrednoj blizini Dār en-Nābiga, gdje je kasnije često navraćao, a nerijetko i klanjao u toj kući. Zato se u izvorima Dār en-Nābiga ponekad navodi i pod nazivom Mesdžid Dār en-Nābiga. Sudeći po jednom tarihu, turbe je 1246/1830. godine dao podići osmanski sultan Mahmud II (vl. 1808.-1830.). Tarih koji je povodom gradnje turbeta spjevao Hasan ibn Mustafa el-Bosnevi glasi:

Evo tariha godine gradnje,

Što odražava dobrotu graditelja

Koji je Abdullahu, najljepšem ocu, kabur podigao

Kako je sultan (Mahmud) zapovijedio.

Godina 1246/1830.

45 godina časopisa Anali

45 godina časopisa Anali

Februar 12, 2018

Uz prigodnu svečanost i promociju časopisa Anali   Gazi Husrev- begova biblioteka je  obilježila svoju 481. godišnjicu rada

U  povodu Dana Gazi Husrev-begove biblioteke, u Sarajevu  je 15.1.2018, upriličena  svečanost  kojom je ova institucija  obilježila svoju 481. godišnjicu rada, a ujedno i 45 godina izdavanja stručnog časopisa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke.

Cijeli tekst

Svečanost je počela učenjem ašereta kojega je proučio Esad Latifović, da bi nakon riječi dobrodošlice reisu-l-ulemi Husein ef. Kavazoviću i predstavnicima Islamske zajednice u BiH, te zvanicima iz akademske zajednice i šireg kulturnog i društvenog života kao domaćin mr. Osman Lavić, direktor Biblioteke, predstavio rad i rezultate u protekloj 2017.godini, te najavio nove projekte kojim će biblioteka opravdati svoju ulogu u bh. društvu na polju bibliotečkih usluga kao i kulturno- naučnom istraživanju. U tu svrhu direktor Lavić je posebno ukazao na projekt „digitalne biblioteke“ koja će omogućiti kvalitetniji i bolji pristup građi“. On je naglasio da ova ustanova nadasve  osvjetljava  kulturnu prošlost Bošnjaka, te podsjetio  da su Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke postali dio svjetske kulturne baštine upisom u registar Memorija svijeta UNESCO-a, a 10.000 osmanskih dokumenata i druga građa zavrjeđuju i traže širu pažnju zajednice i države.

Kakanj - Učenici upriličili druženje sa svojim prvim muallimom

Kakanj - Učenici upriličili druženje sa svojim prvim muallimom

Februar 14, 2018

U prostorijama Mjesne zajednice u Doboju kod Kaknja, 20. januara, upriličeno je druženje učenika koji su nekada išli u mekteb kod svoga efendije Ibrahim-ef. Hadžića zvanog Džemo, koji j etrenutno glavni imam Medžlisa Visoko. Na druženju je bilo prisutno četrdesetak učenika Džemala efendije koji su sada ugledni članovi društva koji zauzimaju značajne funkcije u Kaknju, ali i u višim javnim institucijama. Moderator druženja bio je Elvedin-ef. Ibrahimspahić, koji je poselamio sve prisutne i zamolio prisutne da se sjete svih mektebskih drugova koji više nisu među živima, njih preko petnaest. Elvedin efendija je istakao nekoliko značajnih crtica iz angažmana Džemala efendije u džematu Doboj. Džemal efendija je u Doboj došao  01.9.1983. godine. Pored mektebske nastave uvodio je različite vrste inovativnog rada sa djecom, omladinom i odraslima. “Slobodno smo ustvrdili da je njegov rad  sa omladinom u džematu Doboj bio preteča i Mreže mladih i halki Kur’ana za odrasle kojih danas ima u skoro svakom džematu. Sa Džemalom smo imali mnogo izleta, a najviše se sjećamo izleta u, tada tek otvorenu, Zagrebačku džamiju. Na kraju možemo sa ponosom istaknuti da smo sretni da smo bili učenici Džemala ef Hadžića i da je on bio naš muallim, naš efendija, što na svakom mjestu sa ponosom ističemo“, kazao je Elvedin efendija.  Jedan je od osnivača i profesora u isturenom odjeljenju medrese “Osman ef. Redžović“ koje je djelovalo u Doboju. Džemal efendija je u Doboju radio do 31.12.1994. godine kada prelazi na mjesto glavnog imama Medžlisa IZ Kakanj. U nastavku druženja svako se od prisutnih učenika predstavio i ispričao poneku anegdotu iz svog mektebskog iskustva. Poslije predstavljanja učenika na red je došao i efendija Džemal koji nije krio emocije i sreću što se ponovo susreo sa svojim učenicima kojima se zahvalio na ovom susretu, ali i na njivovom pregalaštvu na polju islama i pozvao ih da ostanu na pravom putu i da djecu svoju tome uče. Nakon Džemala efendije prisutnima se obratio i Asim efendija, sadašnji imam džemata Doboj, koji se zahvalio na pozivu i uputio par poruka o vrijednosti znanja i poštivanja svojih učitelja, a što ovaj skup upravo svjedoči. Na kraju programa proučena je hatma-dova za učenike koji su preselili na Ahiret, ali i za bereket i hajr svih drugih, prisutnih i odsutnih, učenika Džemala efendije. Učenici su za ovu priliku pripremili skromne hedije za svoga efendiju: umjetničku sliku sa motivom starog izgleda Doboja sa džamijom i ručni sat. Tokom cijelog druženja prisutni su horski učili „stare“ ilahije koje ih je naučio upravo Džemal efendija.

Sličica Želim Print

Janja - Humanitarna akcija učenika

Janja - Humanitarna akcija učenika

Februar 13, 2018

Učenici JU O.Š. «Meša Selimović” u Janji, polaznici sekcije “Humanost na djelu” u okviru islamske vjeronauke u januaru su okončali sedmu zaredom humanu akciju pod nazivom: “Budimo humani, pomozimo svoje komšije 2018. godine”. Učenici prikupljaju namirnice i novac te tokom hladnog januara vrše podjelu prikupljenih sredstava. Tokom ovogodišnje akcije prikupljeno i podijeljeno je 70 paketa osnovnih životnih namirnica i 45 vreća brašna našim socijalno potrebnim porodicama u Janji.

Sličica Želim Print

Novi Travnik: Peto takmičenje iz učenja Kur’ana

Novi Travnik: Peto takmičenje iz učenja Kur’ana

Februar 14, 2018

U finalni dio takmičenja plasiralo se 34 takmičara od 150 koliko ih je uzelo učešće u kvalifikacijama. Ove godine u okviru takmičenja Hind bilo je pet kategorija: kratke sure (El-Fatiha, El-Ihlas, El-Felek, En-Nas i Ajjetu-l-kursijj) za predškolski uzrast, sura El-Mulk, sura Jasin, sura El-Kehf i Amme džuz. Takmičenje je bilo podijeljeno je u 7 kvalifikacijskih takmičenja, dva polufinalna i finalno. Kvalifikacioni dio takmičenja u novembru i decembru 2017. godine u Vitezu (Krupčica), Travniku (Mehurići, Maline i Hadži Ali-begova džamija), Novom Travniku, Gornjem Vakufu i Donjem Vakufu. Polufinalni dio takmičenja održan je u Islamskom centru na Kalibunaru u Travniku i prostorijama MIZ Bugojno. Komisiju u finalnom djelu takmičenja sačinjavali su: dr. hfz. Fadil Bektaš, predsjednik komisije, te članovi: dr. hfz Sejad-ef. Mekić, hfz. Ibrahim-ef. Bektaš i mr. Aljo-ef. Cikotić. Na završnoj svečanosti prisutnima su se obratili:  imam Gradske džamije Salih-ef. Zukić, rukovodilac Škole Kur’ana i glavni imam MIZ Novi Travnik Haris-ef. Amidžić, muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović i Ibrahim-ef. Ahmetagić šef Odjela za posebne vjerske programe pri Upravi za vjerske poslove Rijaseta.

Vitez i Travnik dominirali

U kategoriji kratkih sura najbolji su bili: Esma Aganović sa osvojenih 93,16 bodova iz džemata Dolac na Lašvi, Travnik; Lamija Mešković s osvojenih 92,83 boda iz džemata Lupac, Vitez i Rukajja Topoljak s osvojenih 91,16 bodova iz džemata Lupac, Vitez.

U kategoriji učenja sure El-Mulk najuspješniji takmičari su bili: Ibrahim Mujkanović s osvojenih 97,83 boda iz džemata Lupac, Vitez, mualim Almedin-ef. Mešković; Amra Šipraga s osvojenih 97 bodova iz džemata Kalibunar, Travnik, mualim mr. Aljo-ef. Cikotić i Sajra Hadžić s osvojenih 96,5 bodova iz džemata Mosor, Travnik, mualim Ahmed-ef. Šehić. U kategoriji sure Jasin najuspješniji su bili: Jusuf Šošić s osvojenih 98,6 bodova iz džemata Voljevac, Gornji Vakuf, mualim Admir-ef. Malanović;
Ubejde Omeragić s osvojenih 98,56 bodova iz džemata Grad, Novi Travnik, mualim Salih-ef. Zukić i Lamija Spahić s osvojenih 97,83 boda iz džemata Hadži Ali-begova džamija, Travnik, mualim hfz. Ibrahim-ef. Bektaš. U kategoriji sure El-Kehf bolji od ostalih su bili: Daoudi Karrache s osvojenih 98 bodova iz džemata Mehurići, Travnik, mualim Ferhad-ef. Fetić;  Ajna Smajić s osvojenih 97,33 boda iz džemata Pridvorci, Gornji Vakuf, muallim Samel-ef. Smajić i Muhamed Sarajlić s osvojenih 97 bodova iz džemata Počulica, Vitez, mualim hfz. Salih-ef. Haseljić U kategoriji Amme džuza najuspješniji su bili: Zejd Jusufović a osvojenih 97,83 boda iz džemata Maline, Travnik, mualim Semir-ef. Šiljak, Ajla Turčinović s osvojenih 97,16 bodova, polaznica Škole Kur’na Bugojno, muallima hfz. Amela Šehić i Ahmed Hasičić s osvojenih 95,83 boda iz džemata Pode, Travnik, mualim Mersudin-ef. Zolota. Svim takmičarima su dodijeljene uz novčane i druge nagrade. Također, svi učesnici takmičenja su nagrađeni.

Ime takmičenja Hind

Glavni donator takmičenja je dr. Adil el-Ubejd iz Kuvajta, koji već petu godinu zaredom donira značajna sredstva kao vid trajne sadake za njegovu kćerku Hind po kojoj ovo takmičenje i nosi naziv. Također, značajnu ulogu u organizaciji takmičenja ima ambasada Saudijske  Arabije, porodica Mehanović, firma Merkez Oil iz Novog Travnika, turistička agencija Mersi doo iz Sarajeva, građevinska firma Vlašić Gradnja iz Travnika, Elči Ibrahim-pašina medresi iz Travnika, firma Trgoten iz Travnika, Suad Drpljanin, Suad Jašarević, Sedžad Burić, firma Gold Promex iz Novog Travnika, Udruženje humanista iz Zenice, medžlisi Travnik, Novi Travnik, Busovača, Vitez, Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf i Donji Vakuf.

R.L.

Stranica 246 od 853

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine