50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Svjetski mediji su izvijestili da je izraelski parlament-Knesset 19. jula 2018. godine tijesnom većinom (62 prema 55, s dva odsutna člana) usvojio Osnovni zakon: Izrael kao nacionalna država jevrejskog naroda. Osnovni zakoni u izraelskom pravnom sistemu imaju ustavnu snagu i može ih promijeniti samo Knesset nadmoćnom većinom. Najvažnije odrebe ovog zakona izazvale su različite reakcije: od pohvala od strane desničarske vladajuće koalicije do žučnih reakcija arapskih članova Knesseta koji predstavljaju 21% stanovnika ove zemlje.

Jedanaest članova

Zakon je veoma kratak: ima samo jedanest članova. Oni govore o osnovnim principima, simbolima države, glavnom gradu, jeziku, prihvatu useljenika, vezi sa jevrejskim narodom, jevrejskim naseljima, zvaničnom kalendaru, praznicima i nepromjenljivosti zakona.
Najvažnije odredbe ovog zakona su slijedeće. Država Izrael se definiše kao „nacionalni dom jevrejskog naroda, u kome on ispunjava svoja prirodna, kulturna, religijska i historijska prava na samoodređenje“ (čl.1, B). Pravo na samoodređenje u Državi Izrael pripada samo jevrejskom narodu (čl.1 C). Glavni grad Izraela je Jerusalem, „ cio i ujedinjen“(čl.3). Državni jezik je hebrejski (čl.4 A). Arapski jezik ima specijalni status u državi. Korištenje ovog jezika u državnim ustanovama ili od strane njih biće određeno zakonom (čl.4 B). Država će biti otvorena za jevrejsko useljavanje i prihvatanje useljenika (čl.5). Država će nastojati da osigura bezbjednost članova jevrejskog naroda u nevolji ili zatočeništvu zbog njihovog jevrejskog karaktera ili njihovog državljanstva (čl.6 A). Država će djelovati u dijaspori radi jačanja bliskosti između države i pripadnika jevrejskog naroda (čl.6 B). Takođe će djelovati u cilju očuvanja kulturnog, historijskog i religijskog nasljeđa jevrejskog naroda u dijaspori (čl.6 C). Država gleda na razvoj jevrejskih naselja kao na nacionalnu vrijednost i djelovaće da ohrabri i podstiče njihovo uspostavljanje i konsolidaciju (čl.7 A). Državni kalendar je hebrejski a uz njega se koristi i gregorijanski kao službeni kalendar (čl.8) Dani odmora su sabbath i izraelski praznici. Ne-jevreji imaju pravo na „njihove sabbathe i praznike“ što će se detaljno regulisati zakonom (čl.10).

00Cijeli tekst

Prijateljska utakmica između nogometnih reprezentacija Izraela i Argentine, planirana za subotu u Jerusalemu, neće se odigrati odlukom Nogometnog saveza Argentine, objavili su u utorak navečer argentinski mediji.

Radi spašavanja ovih Jevreja, izraelska vlada je preko Mossada izvela niz operacija, među kojima su „Mojsije“ i „Solomon“. Operacija „Braća“ odnosila se na etiopske Jevreje u sudanskim izbjegličkim logorima i ona je opisana kao „najsmjelija, najkompleksnija i najduža operacija“.

Izaelski dnevnik Haaretz objavio je 6. maja ove godine tekst o tome kako je tajna služba Izraela- Mossad- prije 37 godina izvela operaciju spašavanja etiopskih Jevreja iz Sudana.

 

Ova operacija poznata je pod imenom „Braća“. Detalji ove operacije iznijeti su u knjizi Gada Shimrona „Mossad Exodus: The Daring Undercover Rescue of the Lost Jewish Tribe (Mossadovo izbavljenje: smjelo tajno spašavanje izgubljenog jevrejskog plemena) iz 1997. godine. Sada je Gideon Raff pisac scenarija i režiser filma o ovoj operaciji.

Sve je počelo 1977. godine kada je Etiopiju zadesio građanski rat i glad. Tadašnja vlada potpukovnika Mengistu Haile Mariama počela je progon etiopskih Jevreja. Njih 2500 je bilo ubijeno, a hiljade su postali su beskućnici. Tadašnji izraelski premijer Menachem Begin naredio je šefu Mossada Yitzhaku Hofi da nešto preduzme.

Radi spašavanja ovih Jevreja, izraelska vlada je preko Mossada izvela niz operacija, među kojima su „Mojsije“ i „Solomon“. U operaciji „Mojsije“ u periodu između 21. novembra 1984. i 5. januara 1985. godine avionima je prebačeno više od 7000 etiopskih Jevreja iz Sudana preko Brusselsa u Izrael.

00Cijeli tekst

Dana 6. decembra ove godine svjetski mediji su prenijeli vijest da je američki predsjednik Donald Trump priznao Jerusalem kao glavni grad Izraela i da će sljedstveno tome ambasada SAD u ovoj zemlji biti premještena iz Tel Aviva u Jerusalem. To je bilo pojednostavljeno opisivanje procesa koji teče već 22 godine. Ovdje ukratko prikazujemo kako je tekao taj proces i koji mehanizmi su korišteni.

Zakon o ambasadi u Jerusalemu iz 1995.

Dana 13. oktobra 1995. godine senator Robert J. Dole, poznati prijatelj BiH iz 1990-tih, uveo je u proceduru donošenje Zakona o premještanju Ambasade SAD u Izraelu u Jerusalem. Supotpisnici (cosponsors) ovog prijedloga su 76 članova Senata što govori o njegovoj težini. Vrlo brzo došlo je do usvajanja ovog zakona u oba doma Kongresa. Dana 24. oktobra u prijepodnevnim satima prijedlog zakona je prihvaćen u Senatu. „Za“ je glasalo 93 senatora, „protiv“ 5, a 1 senator nije glasao. U večernjim satima istoga dana o prijedlogu zakona se izjašnjavao Predstavnički dom. „Za“ je glasalo 374 člana, „protiv“ 37, „prisutno“ je bilo 5, a „nije glasalo“ 17 kongresmena. Prijedlog je postao Javni zakon 104-45-8. novembar 1995, skraćeno: Zakon o ambasadi u Jerusalemu iz 1995.
Ovaj zakon ponovo je potvrđen jednoglasno u Senatu prije šest mjeseci.
U sekciji 2 zakona navode se zaključci do kojih je došao zakonodavac SAD pri donošenju ovog zakona. Oni su uglavnom ponavljani u javnosti nakon 6. decembra ove godine, te ćemo ih ovdje navesti.
„Kongres je došao do slijedećih zaključaka:
1. Svaka suverena država, na osnovu međunarodnog prava i običaja, može odrediti svoj glavni grad.
2. Od 1950. Jerusalem je glavni grad Države Izrael.
3. Grad Jerusalem je sjedište izraelskog predsjednika, parlamenta i vrhovnog suda, kao i sjedište brojnih vladinih ministarstava, društvenih i kulturnih institucija.
4. Grad Jerusalem je duhovni centar judaizma, a takođe se smatra i svetim gradom od pripadnika ostalih religija.
5. Od 1948. do 1967. Jerusalem je bio podijeljen grad, a izraelskim građanima svih vjera kao i jevrejskim građanima svih država negiran je pristup svetim mjestima na području koje je kontrolisao Jordan.
6. Godine 1967. Jerusalem je ujedinjen nakon sukoba poznatog kao Šestodnevni rat.
7. Od 1967. godine Jerusalem je bio ujedinjen grad kojim je upravljao Izrael, a licima svih religija bio je garantovan puni pristup svetim mjestima u okviru grada.
(...)

15. SAD imaju svoju ambasadu u funkcionalnom glavnom gradu svake zemlje, osim u slučaju našeg demokratskog prijatelja i strateškog saveznika, Države Izrael.
16. Sjedinjene Države obavljaju službene sastanke i druge poslove u gradu Jerusalemu i de facto priznaju njegov status kao glavnog grada Izraela.
17. Godine 1996. Država Izrael će obilježiti 3000 godišnjicu jevrejskog prisustva u Jerusalemu nakon ulaska kralja Davida“.
Ovi zaključci koji se navode u dijelu 2 Zakona, govore o stanju svijesti i razumijevanju situacije u Palestini kod najveće većine članova Kongresa SAD i kao takvi se ovdje navode.

Izvršna odgoda

Zakon je predvidio da će Ambasada SAD biti uspostavljena u Jerusalemu najkasnije 31. maja 1999. godine. Zakon je imao još jednu važnu ustanovu: presidential waiver (Predsjednička odgoda) po kojoj predsjednik SAD može suspendovati na period od 6 mjeseci primjenu vremenskih termina iz ovog zakona ako je ta suspenzija neophodna da zaštiti interese nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država. To su upravo radili američki predsjednici nakon 1999. godine: Clinton, Bush i Obama. Oni su koristili odgodu da zaustave premještanje ambasade iz Tel Aviva u Jerusalem. Predsjednik Trump je, nasuport, naredio State departmentu da počne rad na premještanju ambasade.
Zagovornici ovog poteza navode da on može da ubrza mirovni proces, šta god to sada znači. Londonski Economist (9-15 decembar 2017.) ponudio je rješenje koje bi stvarno moglo pomoći miru na Srednjem istoku. To rješenje je izraženo u poruci SAD: otvorite dvije ambasade u Jerusalemu- jednu da upravlja odnosima SAD i Države Izrael, a drugu u Istočnom Jerusalemu da upravlja odnosima SAD i Države Palestine. To bi bilo rješenje: „Dvije ambasade za dvije države za dva naroda“.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas se oglasio povodom jučerašnje odluke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da Ambasadu SAD-a u Izraelu iz Tel Aviva premjesti u Jerusalem.

Stranica 1 od 3
© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija