Možemo li zaustaviti našu šutnju pred infrastrukturom straha u zemlji u kojoj korumpirani službenici fotografišu povjerljive akte, u kojoj kamenolomi rade dvadeset godina iznad sela, a vlasti to ignorišu, u kojoj domovi za starije gore jer institucije nisu radile svoj posao — šutnja postaje najopasniji oblik nasilja(...) U takvom ambijentu nije nimalo jednostavno ohrabriti ljude da prijave nasilje, korupciju, sumnju.

U novom printanom izdanju Preporoda 22/1296 od 15. Novmbra 2025. čitajte:

Džemati u dijaspori nalaze se na prekretnici. Model koji je funkcionisao za prvu generaciju naših sunarodnjaka neće nužno funkcionisati za treću i četvrtu generaciju. Koliko istražujemo izazove naših imama, džemata i džematlija i da li unaprijed paternalistički zauzimamo poziciju kako znamo šta džematima treba i kako trebaju djelovati?

U Sarajevu je 28. septembra završena Sarajevska sigurnosna konferencija, koja je u tri dana okupila više od 200 učesnika iz 20 različitih zemalja. Između sesija ove konferencije razgovarali smo odvojeno, ali o istim temama, s istaknutim članovima Bliskoistočnog vijeća za globalna pitanja Abdelom Gafarom (Adel Abdel Ghafar) i Tarikom Jusufom (Tareq Yousef) koji su učestvovali u Sigurnosnoj konferenciji. Adel Abdel Ghafar je direktor programa za vanjsku politiku i sigurnost u Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja (Middle East Council on Global Affairs). Vanredni je profesor na Školi za vanjsku službu Univerziteta Georgetown u Kataru. Specijalizirao se za vanjsku politiku i političku ekonomiju regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA). Tarik Jusuf je viši saradnik u Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja. Prije toga, bio je direktor ovog vijeća i Centra Brookings Doha te nerezidentni viši saradnik u programu vanjske politike na Institutu Brookings u Washingtonu, DC. Trenutno je istraživački saradnik Foruma za ekonomska istraživanja u Kairu.

• dio je poruke naše sagovornice Sehije Dedović, predsjednice Centra za edukaciju i istraživanje „Nahla“, koji je ovih dana obilježio dvadeset i pet godina djelovanja, što je i povod našeg razgovora o samoj suštini njihovog rada i misije, motivirajućim faktorima u radu sa ženama, pozicioniranju u okviru neformalnog obrazovanja, usmjeravajućim okolnostima te suočavanju s različitim izazovima

Dok nas gleda u retrovizoru, Dodiku i SNSD-u ništa ne znače kritike analitičara kako je izgubio od države BiH / Ako će se tenderpolitikama i „spengavanjem“ namjenska industrija održavati u zastarjelim industrijskim okvirima kako bi se kazalo da je u potpunosti domaća, onda je mnogo korisnije da bude mjesto najveće američke investicije na Balkanu od 1995. godine do danas

Suptilni biološki diskurs u Kur’anu prelijeva se kroz mnoštvo jezičkih finesa unutar govora o čovjeku i njegovoj putanji na ovom svijetu – njegovom stvaranju, dolasku na isti i odlasku s njega

Gribaja je rječica koja se ulijeva u Spreču, a posta poznata po jednom neobičnom junaku, efendiji Begi Kovaču. To je efendija koji stoji uz svoju zajednicu, neustrašiv pred raznim nemanima i prikazama, svršenik tuzlanske medrese i učesnik narodno-oslobodilače borbe u Drugom svjetskom ratu. To je efendija koji ne zabija glavu samo u mihrab već viteški služi svom džematu.

Ako smo, kako je to rekao reisul-ulema, “na početku jedne nove epohe”, onda to nije epoha u kojoj se stvari jednostavno mijenjaju, već koja traži preispitivanje samih pretpostavki. Jer, imamski poziv se više ne može razumijevati kao statična funkcija u hijerarhiji, nego kao dinamičan odgovor na promjenjive društvene strukture, medijske logike, kulturne kodove i epistemološke pritiske. Imam nije proizvod strukture, već de facto njen test: pokazatelj koliko je jedna zajednica sposobna prenijeti značenje kroz vrijeme, bez gubitka njegovog uporišta, ali i bez fetišiziranja forme. Pri tome ne treba zaboraviti da izazovi s kojima se imami suočavaju nisu uvijek izazovi vremena, nego često imaju “potpis strukture”. Posebno oni koji im ne ostavljaju prostor da se ravnopravno nose s novim okolnostima. Jer, često se zaboravlja da imam nikada nije bio figura koja samo predvodi namaz.

Jučer, 14. oktobra 2025., u Sarajevu je, u 87. godini života, na ahiret preselio prof. dr. Jusuf Ramić, nekadašnji profesor i dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Uz dugogodišnji rad na Fakultetu, posebno je zapažen njegov naučni rad i doprinos iz oblasti tefsira te arapskog jezika i književnosti. Također, značajan dio njegove biografije je angažman i učešće u izdavačkim djelatnostima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, i kao urednika i kao autora. Između ostalog, profesor Ramić je u periodu između 1975-1976. godine bio i glavni i odgovorni urednik Islamskih informativnih novina Preporod. Danas se prisjećamo i teksta objavljenog u Preporodu 2017. godine, čiji su autori Orhan Jašić i rahmetli profesor Samir Beglerović, obojica njegovi studenti, a kasnije i članovi nastavnog osoblja na Fakultetu.