U Galeriji Općine Novi Grad, u četvrtak, 7. septembra, otvorena je izložba pod naslovom Gazi Husrev-begova biblioteka u misiji nauke i kulture.
Spomenuta izložba slikom i riječju, predstavlja duhovno i kulturno bogatstvo koje ova institucija već stoljećima kontinuirano čuva. Na panoima i skeniranim slikama sistematično su predstavljeni svi segmenti naše knjiške građe od rukopisnih djela, stare štampane građe, dokumenata, periodičnih publikacija, ali i naših starijih i novijih izdavačkih projekata koji predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu života i rada ove Biblioteke.
Od mnoštva naslova za ovu izložbu izdvojili smo one najvrjednije kao što su rukopisi Kur’ana: Mushaf  Fadil-paše Šerifovića, prepisan 1265./1849. godine, Prvi džuz Kurʼana - prijepis iz 16. stoljeća kojeg je Mehmed-paša Sokolović uvakufio za svoju džamiju u mjestu Sokolovići kod Višegrada.  Izložbom je obuhvaćen i najstariji rukopis koji se nalazi u Biblioteci, riječ je o djelu Ihja ulumi-d-din Ebu Hamida Muhammeda el-Gazalija. Rukopis je prepisan 1106. godine još za života njegovog autora, star je preko 900 godina, te predstavlja najstariju pisanu knjigu koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Tokom ove izložbe posjetioci imaju priliku vidjeti i najzanimljivije radove sa tekstom na arebici, najstarije novine na osmanskom turskom jeziku, zatim nekoliko idžazetnama, djela sa pečatima koji govore o dobrotvorima naše Bosne i Hercegovine, izdanja Biblioteke i mnoštvo drugih sadržaja.
Ovom prilikom zahvaljujemo se Općini Novi Grad, njihovom načelniku g. Semiru Efendiću kao i uposlenicima na pruženoj prilici i dobroj saradnji na prezentovanju našeg kulturnog naslijeđa. Naša radost je još veća jer je ova izložba samo jedna u nizu dogovorenih aktivnosti čija realizacija se dešava u godini kada Gazi Husrev-begova biblioteka navršava 480 godina svoga kontinuiranog rada i djelovanja, a Općina Novi Grad 40. godina postojanja.

Ovih dana iz štampe su izašle dvije nove knjige prof. dr. Šefika Kurdića i to: „DA’VA – Temelji islamskog misionarstva“ i „Ovako je izgledao Allahov Poslanik, s.a.v.s. ve dvije knjige predstavljaju 34. odnosno 35. autorsko djelo ovog autora.
Knjiga DA’VA – Temelji islamskog misionarstva je prva cjelovita knjiga iz oblasti islamskog misionarstva na našem jeziku, koja opširno i detaljno tretira ovu oblast i sadrži 466 stranica.
Autor u uvodu ove knjige kaže: „Ako analiziramo stanje muslimana danas, a posebno odnos drugih prema nama, dolazimo do nedvojbenog zaključka da je, između ostalog, jedan od razloga za ovako loše stanje, upravo, nedostatak naše da’vetske svijesti i izostanak misionarskog rada koji bi islam predstavio onakvim kakav jeste.
Upravo zbog ovoga je i nastala ova knjiga, koja je cirkulirala mojim mislima dugo godina i, evo, sada dobila svoj konačan izričaj u vidu ovog štiva.“
Jedan od recenzenata ove knjige, prof. dr. Izet Terzić, inače, profesor da’ve na bihaćkom Univerzitetu, kaže:
„Kada se spomene ime doktora Kurdića, neizostavno očekujemo da čujemo ili pročitamo nešto što će nas uistinu oduševljavati. Naime, autor ovoga djela je već dobro poznat našoj široj čitalačkoj publici i s nestrpljenjem iščekuju neke nove radove. Kako i ne bi kada se predstavio do sada sa oko četrdeset svojih naslova koji su toplo primani u sve naše domove. Nećemo pretjerati ako kažemo da je to sada najplodonosniji živući autor iz oblasti islamistike na našim prostorima.
Sva ta njegova djela su protkana željom da našu divnu vjeru islam i njeno čisto učenje približi, kako osobama stručnih oblasti, tako i našem običnom čitaocu. Sigurni smo u to da naš autor, dr. Kurdić, unosi punu svoju energiju iz uma i srca, kako bi isto tako došla do naših umova i naših srca.
U ovom djelu autor obrađuje nezaobilazne metode u djelovanju da’ije kojih se treba držati, ukoliko se želi uspjeh na tom polju.
Iz obilja primjera iz života Allahovih Poslanika i njihovog davetskog, misionarskog, djelovanja, dr. Kurdić je naveo ono što je suštinski najbitnije za nas.“
Knjiga Ovako je govorio Allahov Poslanik, s.a.v.s. je zbirka vjerodostojnih hadisa s komentarom o izgledu i vrlinama Allahovog Poslanika, s.a.v.s. U ovom djelu autor na 350 stranica i kroz 577 autentičnih hadisa opisuje Vjerovjesnika, s.a.v.s., kao najbolje Allahovo stvorenje s najboljim moralnim vrlinama, idealnim duhovnim kvalitetom, ali i najljepšim fizičkim likom i oblikom.
U ovoj knjizi, isključivo na temelju vjerodostojnih hadisa, opisani su: fizički izgled Allahovog Poslanika, s.a.v.s., njegove duhovne kvalitete, moralne osobine, savršeni karakter, specifičnosti koje su ga odlikovale nad drugim poslanicima i vjerovjesnicima i karakteristike koje su ga jasno distancirale i koje će ga distancirati od drugih ljudi, kako na Ovom, tako i na Budućem svijetu.
Autor potcrtava: „Namjera je da se predstave njegov visoki položaj i veličanstvena pozicija kod Allaha Uzvišenog, kako bismo dobili još više motiva da slijedimo njegov životni put i da nam on bude primjer i urnek u svim životnim situacijama.“
Prof. dr. Zuhdija Hasanović, dekan FIN-a i profesor hadisa, jedan je od recenzenata ove knjige. On ističe:„Ono što posebno treba istaći jeste činjenica da su opisi Poslanikove, s.a.v.s., ličnosti urađeni na osnovu vjerodostojnih, sasvim pouzdanih predaja i, bez obzira što nam nekada izgledaju nevjerovatnim, daju sasvim realnu i objektivnu sliku Poslanikove, s.a.v.s., ličnosti. Ovi opisi nisu rezultat predrasuda i stereotipa koji su se kroz povijest stvarali kod zlonamjernih osoba o liku i djelu Muhammeda, s.a.v.s., i koji i dan-danas na taj način žele okaljati njegov lik i duboko povrijediti naljepša osjećanja svih muslimana svijeta.
Knjiga prof. dr. Šefika Kurdića nas podstiče da svjesno, istrajno i s punom ljubavi slijedimo Božijeg Poslanika, s.a.v.s., da dajemo prioritet u našem životu onome što je on smatrao važnim, a da smatramo marginalnim ono na što nije obraćao pažnju. Traži se da ga istinski slijedimo, a ne da ga na loš način imitiramo i zadovoljavamo samo formu Sunneta Božijeg Poslanika, s.a.v.s., bez duše i sadržaja.
Djelo autora prof. dr. Šefika Kurdića pod naslovom: Ovako je izgledao Allahov Poslanik, s.a.v.s.: zbirka vjerodostojnih hadisa o izgledu i vrlinama Allahovog Poslanika, s.a.v.s., predstavlja meritoran izvor svima onima koji se žele informirati o uzornim osobinama Božijeg Poslanika, s.a.v.s., a posebno svim muslimanima koji žele nadograđivati svoje osobine i na taj način graditi kvalitetniji osobni život i čvršće porodične i međuljudske odnose“.
Imajući u vidu sve teme koje su tretirane i prezentirane u ovim knjigama , te činjenice da su obrađene kroz vjerodostojne hadise ova nova djela o prof. dr. Šefika Kurdića toplo preporučim našem širem čitateljstvu.

Džemat Velagići-Pudin Han smješten je 3 km zapadno od Ključa uz magistralni put Ključ-Bosanski Petrovac. Džemat broji preko 600 domaćinstava raspoređenih u nekoliko sela i zaseoka: Pudin Han, Stari Velagići, Donji i Gornji Hadžići, Palina, Častovići, Hasići, Nezići, Vojići Donji, Vojići Gornji, Postajre, Ponjir i Točina. U džematu se nalaze dvije džamije. Prva, stara džamija sagrađena je u mahali Tičevići 1937. godine, a druga u naselju Pudin Han neposredno prije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Obje džamije srušili su 1992. godine pripadnici Vojske Republike Srpske. Nakon povratka na svoja ognjišta muslimani džemata Velagići-Pudin Han prvo su sagradili džamiju u Pudinom Hanu. Novosagrađena džamija ima slično arhitektonsko rješenje kao i prijeratna džamija, osim munare koja je sada veća nego ranije i ima dvije šerefe. Džamija u Pudinom Hanu svečano je otvorena 20. jula 2002. godine. (Podaci o džematu Velagići-Pudin Han preuzeti su iz knjige Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: monografija, izdavač: Udruženje ilmijje, Sarajevo, 2013., str. 33-34.) Ove godine 29. jula svečano je otvorena i džamija u mahali Tičevići.
Dugogodišnji prijeratni imam u Velagićima-Pudinom Hanu bio je Ramo ef. Duranović. Mještani ga se i danas rado prisjećaju i s dubokim poštovanjem pričaju o njemu. Njega je 1997. godine na dužnosti imama naslijedio Atif-ef. Vučkić koji već dvadeset godina uspješno vrši dužnost imama, muallima i hatiba u ovom džematu.

Specifičnost džemata

Ovo kraće upoznavanje s džematom Velagići-Pudin Han potrebno je zbog toga što je ovaj džemat specifičan iz niza razloga, a mi ćemo u ovom osvrtu spomenuti samo dva. Prvi je zajednički za sve džemate na području MIZ Ključ, a to je obavezno posjećivanje šehidskih mezarja drugog dana Kurban-bajrama. Kao što je poznato, prema odluci Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 23. januara 1995. godine drugi dan Ramazanskog bajrama je „Dan šehida“. Ovaj značajani datum obilježava se u svim džematima u Bosni i Hercegovini i dijaspori. Na području MIZ Ključ također se obilježava „Dan šehida“ drugi dan Ramazanskog bajrama, ali su imami i njihove džematlije u svim džematima ključkog medžlisa odlučili da i drugi dan Kurban-bajrama posjećuju šehidska mezarja kao što to čine za „Dan šehida“, što svakako doprinosi boljoj memorijalizaciji masovnog zločina nad bošnjačkim civilima ovog kraja. U džematu Velagići-Pudin Han taj da se posjete šehidska mezarja, prouči se Jasin-i šerif, dova i imam se kratko obrati prisutnim džematlijama ukazujući na važnost prisjećanja na zločine nad Bošnjacima na području općine Ključ. Inače, samo na području ovog džemata tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno je oko 120 Bošnjaka.
Druga specifičnost džemata Velagići-Pudin Han koja ovaj džemat čini jedinstvenim jeste žrtvovanje najvećeg kurbana u Bosni i Hercegovini. Neposredno prije rata na dan proklanjavanja nove džamije u Pudinom Hanu mještani ovog džemata su kupili mladog bika kojeg su pripremili, ispekli na ražnju i podijelili posjetiocima. Pošto su se prije rata po džematima na području Ključa tradicionalno organizovali bajramski narodni skupovi, a u džematu Velagići-Pudin Han skup je bio drugog dana Kurban-bajrama odlučeno je da se prvog dana Bajrama zakolje mladi bik, a da se ispečeno i pripremljeno meso podijeli narodu na skupu drugog dana Bajrama. U to doba nabavljao se bik mlađi o dvije godine i nije se posebno vodilo računa o tome da to ujedno bude i kurban. S ovom praksom se nakratko prestalo tokom agresije, jer su Ključani bili protjerani sa svojih ognjišta, ali su džematlije Velagića-Pudinog Hana odmah nakon rata i povratka iz muhadžiruka 1996. godine oživjeli ovu hairli aktivnost. Do 1998. godine ljudi su davali dobrovoljne priloge za kupovinu bika. Naredne 1999. godine džematskom odboru javio se Draganović Reko s prijedlogom da samo on finansira sve troškove oko nabavljanja, pripremanja i podjele mesa i da to ispred sebe i svoje porodice halali, što je svesrdno prihvaćeno. Kako bi vrijedni džematlija imao nagradu predviđenu za žrtvovanje kurbana, a ne samo običnu sadaku, Atif-ef. je zatražio od muftija: Edhem-ef. Čamdžića i Hasana-ef. Makića fetvu o tome da li osoba može žrtvovati kurban, a potom meso od kurbana ispeći na ražnju i podijeliti ljudima? Pošto su muftije to odobrile, donešena je odluka da se bik, koji od tada ispunjava sve uslove, žrtvuje kao kurban prvi dan Kurban-bajrama te da se pripremljeno meso podijeli drugi dan Bajrama nakon povratka sa šehidskog mezarja. Na taj način je ovaj zanimljivi i nesvakidašnji običaj u džematu Velagići-Pudin Han poprimio svoju današnju formu.
Da bi neko dobio priliku žrtvovati bika u džematu dužan je prijaviti se džematskom odboru. Od 1999. do danas najveći kurban u Bosni i Hercegovini žrtvovali su: Draganović Reko (1999), Zukić Huse (2000), Bilajac Omer (2001), Salihović Husein (2002), Pobrić Rašid (2003), Pobrić Hasan (2004), Garibović Adil (2005), dva brata: Tićević Ramiz (2006) i Tićević Elkaz (2006), Tićević Mirsad (2007), Tićević Ibrahim (2008), Tićević Hakija (2009), Salihović Refik (2010), Tićević Safet (2011), Tićević Mesud (2012), Dervišević Abid (2013), Pobrić Ale (2014), Muslahadin Vardar (2015), porijeklom Turčin, poduzetnik iz Njemačke, Koljić Dževad (2016) i Nezić Osman koji je bika žrtvovao ove 2017. godine. Pored toga, do danas su se prijavili još i Salihović Zuhdija/Emir (2018), Pobrić Ferid (2019), Tićević Emsud (2020) i Almir Garibović (2021). Dakle, već se unaprijed zna ko će, ako Bog da, žrtvovati bika za kurban do 2021. godine.

Hairli običaj

Sam čin prinošenja žrtve obavlja se na sljedeći način. Nekoliko dana prije Kurban-bajrama džematlije se obavijeste o terminu žrtvovanja bika. Obično se to dešava prvog dana Bajrama između podne i ikindije. Ove godine obred žrtvovanja kurbana otpočeo je u 16 sati. Prije nego što se bik povede na mjesto gdje će se žrtvovati imam u porodičnoj kući džematlije koji te godine žrtvuje bika prouči dovu i zamoli Uzvišenog Allaha, dž. š., da primi njihovu žrtvu, da im podari berićeta i napretka u životu i da njima i njihovim umrlim i svim džematlijama Velagića-Pudinog Hana oprosti grijehe. Potom se bik uz zajedničko glasno učenje tekbira: Allahu ekber, Allahu ekber, La ilahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber velillahi-l-hamd, povede do mjesta žrtvovanja. Ovdje se okupljenima obrati glavni imam ili njegov zamjenik koji ukaže na vrijednost žrtvovanja kurbana, zamoli Allaha da primi žrtvu dotičnog džematlije, a zatim se prouči ašere i dova. Tada se uz prisustvo velikog broja džematlijama s rječima: Bismillahi, Allahu ekber, žrtvuje najveći kurban u Bosni i Hercegovini. Ove 2017. godine bio je to kurban Osmana Nezića. Prema pričanju džematlija bik je imao preko 8 metara (800 kg). Nakon toga bik se nekoliko sati priprema, a zatim u predvečerje stavlja na, za tu priliku pripremljen, veliki ražanj od mesinga i peče cijelu noć. Dok je Kurban-bajram bio u zimskom periodu za pripremanje kurbana bilo je potrebno više od 10 m suhih drva. Ove godine, zbog velikih vrućina, za tu namjenu pripremljeno je oko 5 m drva. Iako džematski odbor zaduži nekoliko ljudi da vode brigu oko pečenja i pripremanja kurbanskog mesa, njima cijelu noć društvo prave starije džematlije koji se u ugodnom razgovoru prisjećaju raznih dogodovština. Tako su nam ispričali da je u rano jutro drugog dana Kurban-bajrama 2005. godine pukao ražanj na kojem se pekao bik. Momci zaduženi za pečenje mesa brzo su se snašli i španerima podigli bika, a zatim nepečeni dio mesa skuhali. Kažu da meso ni jedne godine nije bilo ukusnije od te 2005. U vrijeme dok imam sa džematom obilazi šehidska spomen obilježja pečeno meso se stavlja u sendviče. U 11 sati ujutru počinju pristizati džematlije koje u redu čekaju da dobiju svoj dio poslastice. Tom prilikom pripremi se preko 1000 sendviča, a oni koji se nisu zasitili nakon jednog sendviča, slobodno mogu ponovo stati u red za još jednu porciju. Nakon podne-namaza u naselju se organizuju sportska takmičenja.
Atif-ef. kaže da će džemat Velagići-Pudin Han i u budućnosti ako Bog da nastaviti s ovim hairli običajem. Uvjeren je da će uvijek biti ljudi koji neće žaliti ni truda ni finansijskih sredstava kako bi dobili jedinstvenu priliku da žrtvuju najveći kurban u Bosni i Hercegovini.