digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Redakcija

Redakcija

Na pragu smo početka izborne kampanje za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini. Vrijeme kampanje je, između ostalog, i vrijeme različitih obećanja, često velikih i nerealnih, da ne kažemo katkad lažnih.

U našoj svakodnevici veoma je prisutna politika proizvodnje strahova, od kojih je za Bošnjake najdominantniji strah i zabrinutost za opstanak, posebno u kontekstu priče o referendumu koja dolazi iz dijela Bosne i Hercegovine čije je političko središte Banja Luka. Šta biste tim povodom poručili muslimanima i njihovim predstavnicima u različitim sferama, ne samo političarima?

Uspomene  akademika Enesa Karića sa hadža, 6. decembar 2007. -  25. decembar 2007.

Hafiz Sulejman Bugari u razgovoru za Preporod je pojasnio svoju odluku da pređe u Podgoricu i svoj misijski angažman nastavi u okviru Islamske zajednice u Crnoj Gori.

Preporod je pitao glavnog imama Medžlisa IZ Srebrenica Damira ef. Peštalića i aktuelnog načelnika i zajedničkog kandidata probosanskih snaga za načelnika na predstojećim izborima Ćamila Durakovića, zašto je važna mobilizacija svih probosanskih pojedinaca i institucija kako Srebrenica ne bi dobila načelnika koji negira genocid i gazi dostojanstvo žrtve i šta je u tom pogledu potrebno činiti?

Ljubomora i žar prema islamskom Ummetu, zbog napada na čast pripadnika pravca tesavvufa koji se, na svim mogućim jezicima, prenio na društvenim mrežama, te laži i potvora pod kojima se oni spominju, a posebno ataka koji se dešava prema 'alāvijskoj tekiji u Palestini (u Gazzi), pokrenuli su nas da objavimo ovo pismo, iz poštovanja prema onima koji su okaljani i radi podrške zakirima koji su ostavljeni.

Mustafa Akyol, ugledni turski novinar, kolumnista Hurriyeta, New York Timesa i Al-Monitora, autor knjige "Islam bez ekstrema" (Islam Without Extreemes: A Muslim Case for Liberalism, W.W. Norton, 2011.) dao je intervju Preporodu kojeg možete pročitati u narednom broju od 15. augusta 2016. godine. Akyol je govorio o pokušaju vojnog udara u Turskoj, o zapadnim medijima i odnosu muslimanskih zemalja prema ovom događaju, o Erdoganu i njegovoj vlasti, o Gulenu i njegovom pokretu u Turskoj, ali i BiH

Uvaženi prijatelji, cijenjeni gosti, braćo i sestre! Esselamu alejkum!

U ovom svečanom danu, kada otvaramo vrata još jedne Allahove kuće, svima onima koji žele Božiju milost, dozvolite mi da sebi i vama ponudim odgovor na pitanje, šta su nama naše džamije?

Udruženje bošnjačkih porodica žrtava rata Mokronoge (1992-1995) je i ove godine priredilo obilježavanje godišnjice zločina u Mokoronogama kod Tomislavgrada koji se desio 09/10. avgusta 1993.godine kad su pripadnici HVO-a pobili devetero civila iz porodica Bešlaga, Tiro i Đuliman

Prvi dio

 

Nakon ulaska oslobodilačke II srpske armije u Bosnu i Hercegovinu, otpočela su nasilja i zločini nad muslimanima, koja su se izražavala u nezakonitim pretresima i pljačkama kuća i druge imovine, paljenju imovine, nasiljima, razbojništvima, hapšenjima, prebijanjima muslimana po zatvorima i ubistvima. Skoro svakodnevno, Narodnoj vladi Narodnog jedinstva Bosne i Hercegovine stizale su tužbe sa svih strana. Nemajući oslonca na drugoj strani, pouzdanu adresu muslimani su našli u reisu-l-ulemi Džemaludin ef. Čauševiću. On se u više navrata krajem 1918. i početkom 1919. godine obraćao zapovjedniku II srpske armije vojvodi Stepi Stepanoviću i predsjedniku Narodne vlade Narodnog jedinstva Atanasiju Šoli, tražeći poštovaje svetosti kućnog praga, lične slobode i života, te zaštitu vlastitog imetka onih muslimana, težaka, koji svojim trudom zarađuju koru hljeba ko i njihovi drugogvi seljaci pravoslavne vjere, koji ih popljačkaše.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine